Razlika između verzija stranice "Trst"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: co:Trieste
Red 42: Red 42:
*[http://www.italianvisits.com/friuli/trieste/ ItalianVisits.com]
*[http://www.italianvisits.com/friuli/trieste/ ItalianVisits.com]
*[http://www.tergeste.net/ Trieste & Friuli Venezia Giulia 360° panoramas]
*[http://www.tergeste.net/ Trieste & Friuli Venezia Giulia 360° panoramas]

*[http://www.ilportaleditrieste.com/ Trst - Web stranica]
{{Commons|Trieste}}
{{Commons|Trieste}}



Verzija na dan 28 april 2008 u 17:15

Datoteka:Trieste-Stemma.png
Grb Trsta

Trst (tal. Trieste, njemački Triest) je grad u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora. Trst je glavni grad italijanske autonomnne regije Friuli-Venezia-Giulia i provincije Trieste.

Prema podacima iz 2001. godine Trst ima 211.184 stanovnika.

Historija

Prvo gradsko naselje na području današnjeg Trsta je Tergesta, koje je godine 177. p.n.e. došlo pod rimsku vlast, a godine 51. p.n.e. se spominje kao rimska kolonija u knjizi Galski rat Julija Cezara.

Nakon toga su Trstom vladali Bizantinci, od godine 788. Franci, da bi 1081. došao pod vlast akvilejskog patrijarha. Krajem 12. vijeka je postupno postao slobodan grad. Dugo vremena je bio u sukobu sa susjednom Mletačkom republikom, da bi se u 15. vijeku stavio pod zaštitu dinastije Habsburg.

Habsburgovci se nisu previše zanimali za pomorstvo, ali se Trst zbog svog geostrateškog položaja razvijao u jednu od najvažnijih jadranskih luka. Od 18. vijeka Habsburgovcima je postao važan kao baza austrijske ratne mornarice. Nakon što je Napoleon srušio Mletačku republiku, Trst je djelomično nazadovao zbog stavljanja Venecije pod austrijsku vlast, ali je u drugoj polovici 19. vijeka Venecija postala dijelom ujedinjene Italije, pa je Trst opet dobio važnost.

Otada počinje zlatno doba Trsta, koji se počeo brzo razvijati kao saobraćajni, industrijski, ali i kulturni centar. Grad je bio poznat po svojem kozmopolitanstvu, srednjoevropskom duhu i multietničnosti.

Nakon prvog svjetskog rata i propasti Austro-Ugarske, Trst je dopao pod italijansku vlast. Ona je, pogotovo nakon dolaska Mussolinijevih fašista na vlast, počela provoditi etničko čišćenje na račun njemačke, slovenske i hrvatske manjine koja je podvrgnuta progonima i nasilnom potalijančivanju.

Nakon što je u drugom svjetskom ratu kapitulirala Italija, Trst je potpao pod vlast fašističke Italijanske socijalne republike, a u blizini su Nijemci osnovali logor smrti.

U maju 1945. godine su Trst zauzeli jugoslavenski partizani, nastojeći osigurati da Trst postane dijelom Jugoslavije. Tome se suprotstavilo lokalno italijansko stanovništvo, koje je na svoju stranu nastojalo staviti zapadne saveznike. U junu su se jugoslavenske jedinice, pod zapadnim diplomatskim i vojnim pritiskom, povukle, a njihov boravak se često povezuje uz kontroverzne fojbe. Staljinovo odbijanje da Titu u tom sporu, kao i u sporu oko Koruške, pruži podršku, se često tumači kao jedan od katalizatora budućeg raskida Jugoslavije sa SSSR-om.

Kao privremeno rješenje za jugoslavensko-italijanski spor je mirovnim ugovorom 1947. godine osnovana tzv. Slobodna Teritorija Trsta (STT), grad-država koji je trebao služiti kao tampon-zona između dviju država. Iako je imala vlastitu valutu i poštanske marke, STT nikada nije funkcionirala. Bila je podijeljena na zonu "A" - koju su držale angloameričke snage, te zonu "B" - koju su držale jugoslavenske snage. Zahvaljujući hladnom ratu, STT je bila predmetom stalne napetosti, a iz zone "B" je zonu "A" izbjegao veliki broj Italijana, poremetivši etničku strukturu u Trstu na račun Slovenaca. Godine 1954. je posebnim ugovorom priznat status quo, ukinuta STT, granice između zona postale granicama Jugoslavije i Italije, a Trst tako konačno završio u Italiji.

Smirivanje napetosti među dvjema državama - formalizirano Osimskim sporazumima iz 1975. godine - je postupno dovelo do ekonomskog procvata Trsta, prvenstveno zahvaljujući građanima Jugoslavije koji su tamo odlazili na ritualnu potragu za zapadnom robom.

Kada se godine 1991. Jugoslavija raspala, to je Trst teško pogodilo. Teška ekonomska situacija se odrazila na porast ekstremne desnice u gradu, pa je Trst jedno od središta iredentističkog pokreta koji zahtijeva reviziju mirovnih ugovora i povratak Istre, Dalmacije i Slovenskog primorja pod italijansku vlast.

Privreda

Važno je prometno središte.

Vanjski linkovi