Razlika između verzija stranice "Tireostimulirajući hormon"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: lt:Tireotropinas
Red 53: Red 53:
[[en:Thyroid-stimulating hormone]]
[[en:Thyroid-stimulating hormone]]
[[es:Tirotropina]]
[[es:Tirotropina]]
[[fi:Tyreotropiini]]
[[fr:Thyréostimuline]]
[[fr:Thyréostimuline]]
[[he:תירוטרופין]]
[[he:תירוטרופין]]
Red 62: Red 63:
[[mk:Тиреотропин]]
[[mk:Тиреотропин]]
[[nl:Thyroïdstimulerend hormoon]]
[[nl:Thyroïdstimulerend hormoon]]
[[no:Tyroideastimulerende hormon]]
[[pl:Hormon tyreotropowy]]
[[pl:Hormon tyreotropowy]]
[[pt:Hormônio estimulante da tiróide]]
[[pt:Hormônio estimulante da tiróide]]

Verzija na dan 22 maj 2008 u 11:17

Tireostimulišući hormon (TSH) ili tireotropni hormon je hormon prednjeg režnja hipofize koji izaziva povećano stvaranje i oslobađanje hormona tiroksina i tironina iz štitne žlijezde. Ovaj hormon takođe izaziva rast štitne žlijezde(diobu njenih ćelija), povećava transport joda u ćelije štitne žlijezde, kao i povećano stvaranje tiroglobulina.


Građa

Tireostimulišući hormon je glikoprotein molekulske mase oko 30.000 daltona. Oko 15% molekula čine ugljeni hidrati, a ostatak proteini. Izgraćen je iz dve podjedinice: α i β, koje su vezane nekvalentnim vezama. Alfa podjedinica, iste strukture sreće se i kod drugih hormona adenohipofize glikoproteinske prirode: adrenokortikotropnog hormona (ACTH), folikulostimulirajućeg(FSH) i luteinizirajućeg hormona (LH), kao i kod humanog horionskog gonadotropina (HCG). Beta podjedinica je karakteristična za svaki od ovih hormona. Kada su podjedinice razdvojene, gube aktivnost. Gen za α podjedinicu se nalazi na hromozomu 6, dok se gen za β podjedinicu nalazi na 1. hromozomu.

Dejstvo

TSH višestruko djeluje na štitnu žlijezdu. Povećava oslobađanje hormona ove žlijezde: tiroksina i tironina, povećava transport joda u njene ćelije, sintezu tireoglobulina (prethodnik hormona). Tireostimulišući hormon podstiče rast i diobu ćelija štitne žlijezde. Svoje dejstvo tireostimulišući hormon ispoljava vezivanjem za membranske receptore ćelija štitne žlijezde, nakon čega se aktivira anzim adenil ciklazu, koja iz ATP-a proizvodi ciklični adenozin monofosfat (c-AMP). C-AMP posreduje u prenosu informacija do jedra ćelija, gdjee se vrši proces prepisivanja genetske informacije na RNK.

Regulacija

Tireostimulišući hormon stoji pod kontrolom tirotropin oslobađajućeg hormona (TRH) hipotalamusa. Hormoni štitne žlijezde: tiroksin i tironin mehanizmom negativne povratne sprege inhibišu lučenje ovog hormona. Kada koncentracija tiroksina i tironina padne, inhibicija se otklanja. Ova dva hormona takođe inhibišu i lučenje TRH na isti način. Somatostatin takođe može da inhibira lučenje TSH.

Poremećaji

  • Visoke vrijednosti tireostimulišućeg hormona se najčešće sreću kod kod primarnog hipotireoidizma.
  • Niske vrijednosti ovog hormona se najčešće sreću kod primarnog hipertireoidizma.

Zato se kod sumnje na poremećaj funkcije štitne žlijezde često određuje koncentracija ovog hormona u krvi.


Također pogledati

  • Hipofiza
  • Tiroksin
  • Tironin
  • Štitna žlijezda
  • Tireotropin oslobađajući hormon
  • Hipertireoidizam
  • Hipotireoidizam
  • Adrenokortikotropni hormon (ACTH)
  • Folikulostimulirajući hormon(FSH)
  • Luteinizirajući hormon (LH)
  • Humani horionski gonadotropin (HCG)


Vanjski linkovi


Literatura

  • Darinka Koraćević; Gordana Bjelaković; Vidosava Đorđević: Biohemija, Savremena administracija ISBN 86-387-0622-7