Razlika između verzija stranice "Zemnoalkalni metali"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
mNo edit summary |
m robot Dodaje: ml:ആല്ക്കലൈന് എര്ത്ത് ലോഹങ്ങള്, ro:Metal alcalino-pământos Mijenja: lmo:Metai alcalitt-teros |
||
Red 27: | Red 27: | ||
[[ar:فلز قلوي ترابي]] |
[[ar:فلز قلوي ترابي]] |
||
[[ast:Alcalinoterreu]] |
[[ast:Alcalinoterreu]] |
||
⚫ | |||
[[bg:Алкалоземен метал]] |
[[bg:Алкалоземен метал]] |
||
⚫ | |||
[[ca:Alcalinoterri]] |
[[ca:Alcalinoterri]] |
||
[[cs:2. skupina]] |
[[cs:2. skupina]] |
||
Red 34: | Red 34: | ||
[[da:Jordalkalimetal]] |
[[da:Jordalkalimetal]] |
||
[[de:Erdalkalimetalle]] |
[[de:Erdalkalimetalle]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[el:Αλκαλικές γαίες]] |
[[el:Αλκαλικές γαίες]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[eo:Teralkala metalo]] |
[[eo:Teralkala metalo]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[eu:Metal lurralkalino]] |
[[eu:Metal lurralkalino]] |
||
[[fa:فلز قلیایی خاکی]] |
[[fa:فلز قلیایی خاکی]] |
||
⚫ | |||
[[fr:Métal alcalino-terreux]] |
[[fr:Métal alcalino-terreux]] |
||
[[gl:Alcalinotérreo]] |
[[gl:Alcalinotérreo]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[hr:Zemnoalkalijski metali]] |
[[hr:Zemnoalkalijski metali]] |
||
⚫ | |||
[[id:Logam alkali tanah]] |
[[id:Logam alkali tanah]] |
||
[[is:Jarðalkalímálmur]] |
[[is:Jarðalkalímálmur]] |
||
[[it:Metalli alcalino terrosi]] |
[[it:Metalli alcalino terrosi]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[jbo:mlijilkle]] |
[[jbo:mlijilkle]] |
||
⚫ | |||
[[lmo:Metàj alcalítt-teruus]] |
|||
[[lmo:Metai alcalitt-teros]] |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[mk:Земноалкален метал]] |
[[mk:Земноалкален метал]] |
||
[[ml:ആല്ക്കലൈന് എര്ത്ത് ലോഹങ്ങള്]] |
|||
[[ms:Logam bumi beralkali]] |
[[ms:Logam bumi beralkali]] |
||
[[nds:Eerdalkalimetall]] |
|||
[[nl:Aardalkalimetaal]] |
[[nl:Aardalkalimetaal]] |
||
⚫ | |||
[[no:Jordalkalimetall]] |
|||
[[nn:Jordalkalimetall]] |
[[nn:Jordalkalimetall]] |
||
[[ |
[[no:Jordalkalimetall]] |
||
[[pl:Metale ziem alkalicznych]] |
[[pl:Metale ziem alkalicznych]] |
||
[[pt:Metal alcalino-terroso]] |
[[pt:Metal alcalino-terroso]] |
||
[[qu:Allpa alkali q'illay]] |
[[qu:Allpa alkali q'illay]] |
||
[[ro:Metal alcalino-pământos]] |
|||
[[ru:Щёлочноземельные металлы]] |
[[ru:Щёлочноземельные металлы]] |
||
⚫ | |||
[[simple:Alkaline earth metal]] |
[[simple:Alkaline earth metal]] |
||
[[sk:Kovy alkalických zemín]] |
[[sk:Kovy alkalických zemín]] |
||
[[sl:Alkalijska zemeljska kovina]] |
[[sl:Alkalijska zemeljska kovina]] |
||
[[sr:Земно-алкални метали]] |
[[sr:Земно-алкални метали]] |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[sv:Alkalisk jordmetall]] |
[[sv:Alkalisk jordmetall]] |
||
⚫ | |||
[[ta:காரக்கனிம மாழைகள்]] |
[[ta:காரக்கனிம மாழைகள்]] |
||
[[te:క్షారమృత్తిక లోహము]] |
[[te:క్షారమృత్తిక లోహము]] |
||
[[th:โลหะแอลคาไลน์เอิร์ท]] |
[[th:โลหะแอลคาไลน์เอิร์ท]] |
||
⚫ | |||
[[tr:Alkalin]] |
[[tr:Alkalin]] |
||
[[uk:Лужноземельні метали]] |
[[uk:Лужноземельні метали]] |
||
⚫ | |||
[[zh:碱土金属]] |
[[zh:碱土金属]] |
Verzija na dan 22 maj 2008 u 21:19
Zemnoalkalni metali su elementi IIA grupe periodnog sistema elemenata: berilijum, magnezijum, kalcijum, stroncijum, barijum i radijum. [1]
Zastupljenost
Zemnoalkalni metali u prirodi nikada ne dolaze u elementarnom stanju. Uvijek dolaze kao spojevi, u otopljenom stanju ili u mineralima. Najzastupljeniji su kalcijum i magnezijum. Magnezijum je zastupljen u morskoj vodi kao kation Mg2+. Zemnoalkalni metali su zastupljeni u Zemljinoj kori kao krečnjak (kalcijum karbonat CaCO3) i dolomit (smjesa kalcijum i magnezijum karbonata). Važan mineral kalcijuma je gips CaSO4·2H2O. Berilijum je zastupljen kao mineral beril Be3Al2(SiO3)6. Kristali berila se nazivaju smaragd i akvamarin.
Fizičke osobine
Zemnoalkalni metali imaju više tačke topljenja, veću gustoću i tvrdoću u odnosu na alkalne metale. Elektronska konfiguracija najvišeg nivoa zemnoalkalnih metala je ns2. Elektroni u zadnjem energetskom nivou lahko napuštaju atom i kreću se unutar metalne rešetke. Energija ionizacije zemnoalkalnih metala je niska, ali je nešto viša nego kod alkalnih metala. Zbog toga se zemnoalkalni metali teže oksidiraju nego alkalni metali.
Hemijske osobine
Alkalni metali se lahko oksidiraju. U spojevima dolaze u oksidacionom stanju +2. Spojevi kalcijuma, stroncijuma i barijuma imaju karakteristike ionskih spojeva. Spojevi berilijuma su kovalentni. Spojevi berilijuma sa halogenim elementima ne provode električnu struju u rastaljenom stanju, što ukazuje na njihov kovalentni karakter. Halogenidi ostalih elemenata u grupi su tipični ionski spojevi. Svi hidroksidi zemnoalkalnih metala su slabo topljivi u vodi.
Upotreba
Magnezijum oksid (MgO) se upotrebljava u proizvodnji papira i antacida. Kalcijum sulfat dihidrat je poznat kao gips. Suspenzija barijum sulfata se upotrebljava prilikom rentgenskog snimanja digestivnog trakta.
Vanjski linkovi
Reference
- ^ Brady, J.E., Holum, J.R.: Chemistry, John Wiley & Sons, 1993 ISBN 0471599794