Razlika između verzija stranice "Nukleinske kiseline"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
mNo edit summary |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Nukleinske kiseline''' su [[makromolekule]] koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji [[genetika|genetičke]] informacije. To su linearni [[polimeri]] koji se sastoje od različitih [[nukleotidi|nukleotida]], poredanih u genetički predodređenom slijedu koji je |
'''Nukleinske kiseline''' su [[makromolekule]] koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji [[genetika|genetičke]] informacije. To su linearni [[polimeri]] koji se sastoje od različitih [[nukleotidi|nukleotida]], poredanih u genetički predodređenom slijedu koji je nosioc njihove uloge informacijskih makromolekula. |
||
Nukleotidi su međusobno povezani preko [[fosfat|fosfatne grupe]]. Do uspostavljanja tzv. ''3', 5' fosfodiesterske veze'' dolazi reakcijom kondenzacije [[hiroksilna grupa|hidroksilnih grupa]] na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva [[energija|energiju]] (nukleotidi u reakciju stupaju kao [[nukleozid-trifosfat]]i) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu sparivanja baza i vežu s obzirom na poredak [[komplement|komplemenata]] u predlošku. |
Nukleotidi su međusobno povezani preko [[fosfat|fosfatne grupe]]. Do uspostavljanja tzv. ''3', 5' fosfodiesterske veze'' dolazi reakcijom kondenzacije [[hiroksilna grupa|hidroksilnih grupa]] na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva [[energija|energiju]] (nukleotidi u reakciju stupaju kao [[nukleozid-trifosfat]]i) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu sparivanja baza i vežu s obzirom na poredak [[komplement|komplemenata]] u predlošku. |
Verzija na dan 7 juni 2008 u 17:37
Nukleinske kiseline su makromolekule koje sudjeluju u pohrani, prijenosu i ekspresiji genetičke informacije. To su linearni polimeri koji se sastoje od različitih nukleotida, poredanih u genetički predodređenom slijedu koji je nosioc njihove uloge informacijskih makromolekula.
Nukleotidi su međusobno povezani preko fosfatne grupe. Do uspostavljanja tzv. 3', 5' fosfodiesterske veze dolazi reakcijom kondenzacije hidroksilnih grupa na suprotnim krajevima nukleotida. Sinteza zahtijeva energiju (nukleotidi u reakciju stupaju kao nukleozid-trifosfati) i informaciju (genetski određeni slijed koji čini postojeća molekula DNK). Nukleotidi se prepoznaju po principu sparivanja baza i vežu s obzirom na poredak komplemenata u predlošku.
Nukleinske kiseline se razlikuju po hemizmu i ulozi u ćeliji. Dva osnovna tipa su:
- DNK (deoksiribonukleinska kiselina) – sadrži deoksiribozu, spremište je genetičke informacije, uglavnom sadržana u jezgri
- RNK (ribonukleinska kiselina) – sadrži ribozu, sudjeluje u ekspresiji informacija tokom sinteze proteina, stvara se u jezgri
- mRNK (glasnička RNK) – u jezgri sudjeluje u transkripciji genskog koda, potom se kroz jezgrinu ovojnicu premješta u citoplazmu, gdje sudjeluje u procesu translatacije
- rRNK (ribosomska RNK) – uz ribosomske proteine je sastavni dio ribosoma
- tRNK (transportna RNK) – ima ulogu prijenosnika aminokiselina do ribosoma gdje gradi polipeptidni lanac