Razlika između verzija stranice "Biljana Plavšić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: fi:Biljana Plavšić
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: it:Biljana Plavšić
Red 32: Red 32:
[[fr:Biljana Plavšić]]
[[fr:Biljana Plavšić]]
[[hr:Biljana Plavšić]]
[[hr:Biljana Plavšić]]
[[it:Biljana Plavšić]]
[[no:Biljana Plavšić]]
[[no:Biljana Plavšić]]
[[pl:Biljana Plavšić]]
[[pl:Biljana Plavšić]]

Verzija na dan 13 juni 2008 u 21:01

Biljana
Datoteka:Biljana-Plavšić-slika.jpg

Biljana Plavšić je rođena 1930. u Tuzli, u Sarajevu je stekla osnovno i srednješkolsko obrazovanje. Nakon što je diplomirala biologiju u Zagrebu, ostvarila je zavidnu naučnu karijeru, držeći dugo godina katedru biologije na Prirodnomatematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Biljana Plavšić je bila član SDS-a od osnivanja 1990. godine, iste godine je postala član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine. 7. aprila 1992. godine je napustila Predsjedništvo i priključila se političkom vodstvu Rapublike Srpske.

Biljana Plavšić je zajedno s Radovanom Karadžićem, Momčilom Krajišnikom i Ratkom Mladićem bila u samom vrhu vodstva bosanskih Srba tokom rata u BiH. Od 1992. do 1996. bila je potpredsjednik Republike Srpske. Ostao je upamćen njezin dolazak u Bijeljinu na samom početku srpske agresije na BiH, kada je izljubila Željka Ražnatovića Arkana čestitajući mu na obavljenom masakru nad bijeljinskim Bošnjacima. Nakon što je Karadžić početkom 1996. pod međunarodnim pritiskom morao napustiti političku scenu, naslijedila ga je na mjestu predsjednika Republike Srpske. Odmah nakon toga učinila je politički zaokret i okrenula leđa svojim dotadašnjim saradnicima i mentorima, pragmatično zaigravši na kartu umjerenosti i saradnje s međunarodnom zajednicom, zbog čega je uživala i međunarodnu podršku. Godine 1997. formirala je vlastitu stranku Srpski narodni savez, raspustila parlament RS-a i raspisala prijevremene izbore. U septembru 1996. godine potvrđena je za predsjednicu Republike Srpske, ovaj put na izborima.

Pred Međunarodnim sudom pravde osuđena je za ratne zločine 2005. godine na 11 godina zatvora, nakon priznanja krivice za planirane sistematske zločine nad Bošnjacima i Hrvatima. U tom periodu napisala je knjigu "Svedočim" u kojoj je otkrila politiku vodstva Republike Srpske prema Srbima, izostavivši zločine prema Bošnjacima i Hrvatima.