Razlika između verzija stranice "Mehmed-paša Sokolović"

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 29 juli 2008 u 10:58

Mehmed-paša Sokolović (1505 ili 1506, Sokolovići - 1579, Istanbul) je bio osmanlijski vojskovođa i veliki vezir Osmanlijskog carstva. Sokolović je bosanskohercegovačkog porijekla^[1]^[2]^[3]^[4]^[5].

Rodio se u selu Sokolovići pored Rudog, kao dijete pravoslavnih roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmanlijsku vojsku na adžami-oglan, više poznat kao danak u krvi. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanlijskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio islam. Ovo je bila uobičajena praksa u osmanlijskoj vojsci u to doba (vidjeti: janjičari). Već istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom (1526.-1533.), u vrijeme sultana Sulejmana I Veličansvenog, Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već 1543. bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), a 1546. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i perzijskom frontu dobija položaj trećeg vezira 1555. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva. 28. juna 1565. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6. novembra. 1566., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je, u sklopu Carstva, jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban Nikola Zrinski je živ zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do Beča na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog.

Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svome rodnom selu Sokolovićima kod Rudog izgradio je džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: ćuprija na Drini u Višegradu, Arslanagića most u Trebinju, Vezirov most u Podgorici u Podgorici, most na ušću Žepe u Drinu, i Kozju Ćupriju u Sarajevu. Najpoznatija je ćuprija na Drini koja je tematska osnovica romana Na Drini ćuprija poznatog bosanskohercegovačkog pisca i nobelovca Ive Andrića. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerovatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je uticao na odluku osmanske države na obnovi srpske Pećke patrijaršije 1557., na čije je mjesto doveo svoga brata Makarija. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, uticao je prilikom donošenja odluke da se obnovi Pećka patrijaršija.

Reference

Vanjski linkovi

[1] ttp://www.kosovo.com/socheng2.html

[2] ttp://www.djnoke.com/ferhadija2003.html

[3] ttp://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/constantinople.htm

[4] ttp://www.iis.ac.uk/view_article.asp?ContentID=101171

[5] ttp://sio.midco.net/danstopicalstamps/koran.htm

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Red 1: / Red 1: @@
 [[Slika:Sokullupasa.jpg|mini|Mehmed-paša Sokolović]]
-'''Mehmed-paša Sokolović''' (1505 ili 1506, Sokolovići - 1579, [[Istanbul]]) je bio osmanski vojskovođa i veliki vezir osmanskog carstva. Sokolović  je bosansko-hercegovačkog porijekla<ref>http://www.kosovo.com/socheng2.html</ref><ref>http://www.djnoke.com/ferhadija2003.html</ref><ref>http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/constantinople.htm</ref><ref>http://www.iis.ac.uk/view_article.asp?ContentID=101171</ref><ref>http://sio.midco.net/danstopicalstamps/koran.htm</ref>.
+'''Mehmed-paša Sokolović''' (1505 ili 1506, Sokolovići - 1579, [[Istanbul]]) je bio osmanlijski vojskovođa i veliki vezir [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijskog carstva]]. Sokolović je bosanskohercegovačkog porijekla<ref>http://www.kosovo.com/socheng2.html</ref><ref>http://www.djnoke.com/ferhadija2003.html</ref><ref>http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/constantinople.htm</ref><ref>http://www.iis.ac.uk/view_article.asp?ContentID=101171</ref><ref>http://sio.midco.net/danstopicalstamps/koran.htm</ref>.
-Rodio se u selu Sokolovići pored Rudog, a kao dijete pravoslavnih roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmansku vojsku na adžami-oglan, više poznat kao ''[[danak u krvi]]''. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio islam. Ovo je bila uobičajena praksa u osmanskoj vojsci u to doba (vidjeti: [[Janičari]]). Već istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme sultana [[Sulejman I|Sulejmana I Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i u perzijskoj vojni dobija položaj trećeg vezira [[1555]]. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva - 28. VI. [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije Sulejmana Veličanstvenog pod opsjednutim Sigetom 6. IX. [[1566]]., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je  - u sklopu Carstva - jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Zrinski]] živ je zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč|Beča]] na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše  Džafer-bega i tajnog pisara  Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog.
+Rodio se u selu Sokolovići pored [[Rudo]]g, kao dijete pravoslavnih roditelja. Sa šest godina, Sokolović je odveden u osmanlijsku vojsku na adžami-oglan, više poznat kao ''[[danak u krvi]]''. Podvrgnut je pod oštru vojničku disciplinu u osmanlijskoj vojnoj akademiji u Istanbulu gdje je primio [[islam]]. Ovo je bila uobičajena praksa u osmanlijskoj vojsci u to doba (vidjeti: [[janjičari]]). Već istaknut u ratovima sa Ugarskom i Austrijom ([[1526]].-[[1533]].), u vrijeme sultana [[Sulejman I|Sulejmana I Veličansvenog]], Mehmed-paša Sokolović obavlja razne dužnosti u carskom saraju. Već [[1543]]. bio je zapovjednik dvorske straže (kapidžibaša), a [[1546]]. biva unaprijeđen u kapundan-pašu. Za dalje ratne zasluge, posebno na istoku i [[Iran|perzijskom]] frontu dobija položaj trećeg vezira [[1555]]. Diplomatski i vojni uspjesi otvorili su put Mehmed-paši ka položaju prvog činovnika Carstva. 28. juna [[1565]]. godine Mehmed-paša biva unaprijeđen na položaj prvog činovnika Carstva. Nakon pogibije [[Sulejman Veličanstveni|Sulejmana Veličanstvenog]] pod opsjednutim Sigetom 6. novembra. [[1566]]., janjičari na juriš zauzimaju Siget tri dana kasnije. Pune tri sedmice, koliko je trajala opsada Sigeta u kojoj se nalazio Sulejman Veličanstveni, Mehmed-paša je čvrsto držao vojnu snagu Carstva u svojim rukama, a i kasnije punih 13 godina bio je, u sklopu Carstva, jedan od najsnažnijih svjetskih vladara. Osvajanjem Sigeta, pod vodstvom Mehmed-paše Sokolovića, hrvatski ban [[Nikola Zrinski]] je živ zarobljen i odmah pogubljen. Njegovu odrubljenu glavu Mehmed-paša Sokolović šalje svom nećaku, Gulabi-agi, budimskom namjesniku sa zadatkom da je proslijedi do [[Beč|Beča]] na ugarski carski dvor. Mehmed-paša je u međuvremenu, a uz pomoć carskog štitonoše Džafer-bega i tajnog pisara  Feriduna, pune tri sedmice krio od vojske i ostalih carskih dostojanstvenika smrt Sulejmana Veličanstvenog.
-Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svome rodnom selu [[Sokolovići|Sokolovićima]] kod [[Rudo|Rudog]] izgradio je džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: [[Višegradska ćuprija|ćuprija na Drini]] u [[Višegrad|Višegradu]], [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], [[Vezirov most u Podgorici]] u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću [[Rijeka Žepa|Žepe]] u [[Drina|Drinu]], i [[Kozija Ćuprija|Kozju Ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Najpoznatija je [[Ćuprija na Drini|Ćuprija na Drini]] koja je tematska osnovica romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosansko-hercegovačkog pisca i jedinog [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerovatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je uticao na odluku osmanske države na obnovi srpske Pećke patrijaršije [[1557]]., na čije je mjesto doveo svoga brata Makarija. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, uticao je prilikom donošenja odluke da se obnovi [[Pećka patrijaršija]].
+Mehmed-paša je podizao brojne zadužbine i vakufe širom Carstva, a u svome rodnom selu [[Sokolovići|Sokolovićima]] kod [[Rudo|Rudog]] izgradio je džamiju. Podigao je tri do pet mostova na prostoru Bosne i jedan na prostoru Crne Gore, a to su: [[Višegradska ćuprija|ćuprija na Drini]] u [[Višegrad|Višegradu]], [[Arslanagića most]] u [[Trebinje|Trebinju]], [[Vezirov most u Podgorici]] u [[Podgorica|Podgorici]], most na ušću [[Rijeka Žepa|Žepe]] u [[Drina|Drinu]], i [[Kozija Ćuprija|Kozju Ćupriju]] u [[Sarajevo|Sarajevu]].
+Najpoznatija je [[Ćuprija na Drini|ćuprija na Drini]] koja je tematska osnovica romana [[Na Drini ćuprija]] poznatog bosanskohercegovačkog pisca i [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]]. Nema podataka da je Mehmed paša Sokolović gradio kršćanske objekte po Bosni, vjerovatno jer se o tom nije vodila evidencija. Međutim, ono što se sigurno zna da je uticao na odluku osmanske države na obnovi srpske Pećke patrijaršije [[1557]]., na čije je mjesto doveo svoga brata Makarija. Mehmed-paša, kao član vezirskog vijeća, uticao je prilikom donošenja odluke da se obnovi [[Pećka patrijaršija]].
 == Reference ==