Razlika između verzija stranice "Svrzina kuća"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
[[Slika:Svrzina.jpeg|mini|desno|Svrzina kuća]]
[[Slika:Svrzina.jpeg|mini|desno|Svrzina kuća]]


'''Svrzina kuća''' je privatna kuća u [[Sarajevo|Sarajevu]] izgrađena u tradicionalnom bosanskom stilu, koja danas služi kao muzej [[Bosanska arhitektura|bosanske arhitekture]]. Kuća je apsolutno čuvala intimu porodičnog života i pružala uvid u život sokaka. Svrzina kuća je najljepši očuvani primjerak izuzetnosti sarajevskog stambenog graditeljstva u osmanskom periodu.
'''Svrzina kuća''' je privatna kuća u [[Sarajevo|Sarajevu]] izgrađena u tradicionalnom bosanskom stilu, koja danas služi kao muzej [[Bosanska arhitektura|bosanske arhitekture]]. Kuća je apsolutno čuvala intimu porodičnog života i pružala uvid u život [[sokak]]a. Ona je najljepši očuvani primjerak izuzetnosti sarajevskog stambenog graditeljstva u osmanskom periodu.


Svrzina kuća se navodi u mnogim arhitektonskim naučnim teorijama kao primjer bosanske arhitekture otomanskog perioda, koja je i definirala bosanski arhitektonski sklop. Po mnogim teorijama sastoji se iz slijedećih komponenata: ograda, koja je definirala ulicu i jasno odvajala privatni od javnog prostora, dvorište, koje je obično bilo obloženo oblim kamenom radi lakšeg održavanja, [[šadrvan]], fontana ili česma, koja je služila za održavanje higijene prije ulaska u kuću, [[hajat]], prizemlje ili poluprivatni prostor, gdje se okupljala familija, te [[divanhana]], prvi sprat koji je bio privatnog karaktera, a korišten je uglavnom za odmor i uživanje [[čaršija|čaršijskog]] pogleda u prirodu. Kuća je posjedovala cvjetnjak (đul-bašću) i povrtnjak.
Svrzina kuća se navodi u mnogim arhitektonskim naučnim teorijama kao primjer bosanske arhitekture otomanskog perioda, koja je definirala bosanski arhitektonski sklop. Po mnogim teorijama sastoji se iz slijedećih komponenata: ograda, koja je određivala ulicu i jasno odvajala privatni od javnog prostora, dvorište, koje je bilo obloženo oblim kamenom, radi lakšeg održavanja, [[šadrvan]], [[fontana]] ili [[česma]], koja je služila za održavanje higijene prije ulaska u kuću, [[hajat]], prizemlje, gdje se okupljala familija, te [[divanhana]] na spratu, koja je bila privatnog karaktera, a korištena uglavnom za odmor i uživanje pogleda na [[čaršija|čaršiju]] ili u prirodu. Kuća je posjedovala cvjetnjak [[đul-bašću]] i povrtnjak.
Sagrađena je od nepečene cigle (ćerpića) i drveta. Kuću su karakterisala dva jesno odvojena dijela: muški i ženski, što govori o patrijarhalnim porodičnim odnosima, specifičnim za cjelokupni period osmanske vlasti, koji su se dugo zadržali i ostavili svoje tragove sve do novijeg vremena.
Sagrađena je od nepečene cigle [[ćerpića]] i drveta. Kuću su karakterisala dva jasno odvojena dijela: muški i ženski, što govori o patrijarhalnim porodičnim odnosima, specifičnim za cjelokupni period osmanske vlasti, koji su se dugo zadržali i ostavili svoje tragove sve do novijeg vremena.


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==

Verzija na dan 31 juli 2008 u 19:14

Datoteka:Svrzina.jpeg
Svrzina kuća

Svrzina kuća je privatna kuća u Sarajevu izgrađena u tradicionalnom bosanskom stilu, koja danas služi kao muzej bosanske arhitekture. Kuća je apsolutno čuvala intimu porodičnog života i pružala uvid u život sokaka. Ona je najljepši očuvani primjerak izuzetnosti sarajevskog stambenog graditeljstva u osmanskom periodu.

Svrzina kuća se navodi u mnogim arhitektonskim naučnim teorijama kao primjer bosanske arhitekture otomanskog perioda, koja je definirala bosanski arhitektonski sklop. Po mnogim teorijama sastoji se iz slijedećih komponenata: ograda, koja je određivala ulicu i jasno odvajala privatni od javnog prostora, dvorište, koje je bilo obloženo oblim kamenom, radi lakšeg održavanja, šadrvan, fontana ili česma, koja je služila za održavanje higijene prije ulaska u kuću, hajat, prizemlje, gdje se okupljala familija, te divanhana na spratu, koja je bila privatnog karaktera, a korištena uglavnom za odmor i uživanje pogleda na čaršiju ili u prirodu. Kuća je posjedovala cvjetnjak đul-bašću i povrtnjak. Sagrađena je od nepečene cigle ćerpića i drveta. Kuću su karakterisala dva jasno odvojena dijela: muški i ženski, što govori o patrijarhalnim porodičnim odnosima, specifičnim za cjelokupni period osmanske vlasti, koji su se dugo zadržali i ostavili svoje tragove sve do novijeg vremena.

Također pogledajte