Razlika između verzija stranice "Pulsar"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m Poništene izmjene koje je napravio 162.115.236.120 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao EmxBot |
m robot Dodaje: fa, ko, lt, lv, ml, uk Mijenja: el, pt, tr, vi |
||
| Red 16: | Red 16: | ||
[[da:Pulsar]] |
[[da:Pulsar]] |
||
[[de:Pulsar]] |
[[de:Pulsar]] |
||
[[el:Πάλσαρ]] |
|||
[[el:Παλλόμενοι μεταβλητοί αστέρες]] |
|||
[[en:Pulsar]] |
[[en:Pulsar]] |
||
[[eo:Pulsaro]] |
[[eo:Pulsaro]] |
||
[[es:Pulsar]] |
[[es:Pulsar]] |
||
[[et:Pulsar]] |
[[et:Pulsar]] |
||
[[fa:تپاختر]] |
|||
[[fi:Pulsari]] |
[[fi:Pulsari]] |
||
[[fr:Pulsar]] |
[[fr:Pulsar]] |
||
| Red 29: | Red 30: | ||
[[it:Pulsar]] |
[[it:Pulsar]] |
||
[[ja:パルサー]] |
[[ja:パルサー]] |
||
[[ko:펄서]] |
|||
[[la:Pulsar]] |
[[la:Pulsar]] |
||
[[lt:Pulsaras]] |
|||
[[lv:Pulsārs]] |
|||
[[ml:പള്സാര്]] |
|||
[[nl:Pulsar]] |
[[nl:Pulsar]] |
||
[[no:Pulsar]] |
[[no:Pulsar]] |
||
[[pl:Pulsar]] |
[[pl:Pulsar]] |
||
[[pt:Estrela de nêutrons#Pulsares]] |
|||
[[pt:Pulsar]] |
|||
[[ro:Pulsar]] |
[[ro:Pulsar]] |
||
[[ru:Пульсар]] |
[[ru:Пульсар]] |
||
| Red 40: | Red 45: | ||
[[sr:Пулсар]] |
[[sr:Пулсар]] |
||
[[sv:Pulsar]] |
[[sv:Pulsar]] |
||
[[tr:Pulsar]] |
[[tr:Pulsar (gökbilim)]] |
||
[[ |
[[uk:Пульсар]] |
||
[[vi:Sao xung]] |
|||
[[zh:脉冲星]] |
[[zh:脉冲星]] |
||
Verzija na dan 17 oktobar 2008 u 10:51
Šta su pulsari
Pulsari su vrsta neutronskih zvijezda, promjera oko 10 km, koje se vrlo brzo rotiraju. Najbržim pulsarima za jednu je rotaciju potrebno tek oko 3 ms, a milisekundnim pulsarima se nazivaju oni koji se rotiraju brže od 100 puta u sekundi. Pulsar PSR J1740-5340 okrene se u sekundi čak 274 puta. Pulsari u smjeru osi rotacije ispuštaju jako elektromagnetsko zračenje, uglavnom u obliku radio-valova. Nama pulsar, usljed rotacije pulsara i uskog snopa radio-valova, izgleda kao svemirski svjetionik, kao da pulsira. Astronomi koji su otkrili prvi pulsar mislili su da su detektovali prvi signal vanzemaljske civilizacije.
Kako nastaju pulsari
Prema današnjim teorijama o nastanku pulsara, oni nastaju iz sistema neutronske zvijezde i crvenog diva.
Zvijezde ulaze u fazu crvenog diva pri kraju svog života (Sunce za 5 milijardi godina), kada potroše zalihe vodika i pređu na sagorijevanje helijuma. Posljedica toga je širenje zvijezde na mnogostruko veći raspon (Sunce ce se tada raširiti sve do Zemljine putanje). Kada se crveni div dovoljno raširi, neutronska zvijezda počne "krasti" njegovu atmosferu, a gas koji pada na budući pulsar ubrzava njegovu rotaciju. Nakon što crveni div izgubi svoje vanjske slojeve, preostali dijelovi zvijezde postaju bijeli patuljak, faza u evoluciji zvijezde koja i inače slijedi, no nešto sporije bez pulsara u blizini.