Razlika između verzija stranice "Koncentracijski logor Omarska"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklanjanje cjelokupnog sadržaja stranice |
m Poništene izmjene koje je napravio 91.148.115.217 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Kozara |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Slika:Dio_logorskog.jpg|mini|desno|Jedna od zgrada u kojima su bili smješteni logoraši unutar kompleksa koncentracionog logora "Rudnik Omarska"]] |
|||
'''Koncentracioni logor "Omarska"''' ili preciznije "Rudnik Omarska" je bio logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom [[1992]]. godine. |
|||
Logor su organizirali lokalne vlastodršci nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane [[Srpska demookratska stranka|Srpske demokratske stranke]], u općini tokom mjeseca maja iste godine. Tada je organizirana sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana. |
|||
Tačna lokacija logora je rudnik željezne rude "Omarska", udaljen nekoliko kilometara od istoimene srpske varošice. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje nečovječnim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima. |
|||
Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije i zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom 1992. godine. Na teritoriju općine Prijedor, uz logor "Rudnik Omarska", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput [[Koncentracioni logor Keraterm|"Keraterma"]] u Prijedoru, [[Koncentracioni logor Trnopolje|"Trnopolja"]] kod [[Kozarac|Kozarca]] i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom [[Koncentracioni logor Manjača|"Manjača"]] na teritoriju općine Banja Luka. |
|||
[[Slika:Logor5.jpg|mini|desno|Logoraši unutar kompleksa logora. Snimka iz 1992. godine]] |
|||
Kroz logor "Rudnik Omarska" prošlo je više hiljada ljudi. Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]] ([[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|ICTY]]), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena. Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima. |
|||
Računa se da je na području prijedorske općine likvidirano preko tri hiljade ljudi bošnjačke i hrvatske narodnosti. Od toga broja Bošnjaci su činili preko 90% stradalih. Njihovi tjelesni ostaci se ekshumiraju na širem području prijedorske regije. Do sada su u preko 50 masovnih grobnica pronadjeni ostaci preko dvije hiljade ljudi. |
|||
Zabilježeno je i više primjera pomaganja zatvorenika od strane lokalnog srpskog stanovništva. Otuda i potreba da se naziv logora tačnije precizira kao ''Koncentracioni logor "Rudnik Omarska"'' da se ne bi bacala ljaga na svjetle primjere humanosti i međunacionalne tolerancije. |
|||
[[Slika:Optuzeniom.jpg|mini|desno|Neki od optuženih za zločine počinjene u koncentracionom logoru "Rudnik Omarska]] |
|||
Pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]] vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru. Dio njih je osuđen a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sudove. |
|||
Pokrenuta je inicijitiva da se ovo strašno mučilište i stratište obilježi dostojnim spomen-obilježjem. Ono bi uz spomenik žrtvama fašističkog terora II svjetskog rata na Mrakovici, bilo važno mjesto na kojem bi se buduće generacije opominjale na opasnosti povampirenog fašizma. |
|||
[[Kategorija:Fašizam]] |
|||
[[Kategorija:Koncentracioni logori]] |
|||
[[Kategorija:Bošnjačke teme]] |
|||
[[Kategorija:Bosanski genocid]] |
|||
[[Kategorija:Zločini]] |
|||
<!-- interwiki --> |
|||
[[de:Lager Omarska]] |
|||
[[en:Omarska camp]] |
|||
[[fi:Omarskan keskitysleiri]] |
|||
[[hr:Koncentracijski logor Omarska]] |
|||
[[nl:Kamp Omarska]] |
|||
Verzija na dan 9 novembar 2008 u 22:26
Koncentracioni logor "Omarska" ili preciznije "Rudnik Omarska" je bio logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom 1992. godine. Logor su organizirali lokalne vlastodršci nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tokom mjeseca maja iste godine. Tada je organizirana sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana.
Tačna lokacija logora je rudnik željezne rude "Omarska", udaljen nekoliko kilometara od istoimene srpske varošice. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje nečovječnim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima.
Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije i zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom 1992. godine. Na teritoriju općine Prijedor, uz logor "Rudnik Omarska", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput "Keraterma" u Prijedoru, "Trnopolja" kod Kozarca i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom "Manjača" na teritoriju općine Banja Luka.
Kroz logor "Rudnik Omarska" prošlo je više hiljada ljudi. Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena. Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima.
Računa se da je na području prijedorske općine likvidirano preko tri hiljade ljudi bošnjačke i hrvatske narodnosti. Od toga broja Bošnjaci su činili preko 90% stradalih. Njihovi tjelesni ostaci se ekshumiraju na širem području prijedorske regije. Do sada su u preko 50 masovnih grobnica pronadjeni ostaci preko dvije hiljade ljudi.
Zabilježeno je i više primjera pomaganja zatvorenika od strane lokalnog srpskog stanovništva. Otuda i potreba da se naziv logora tačnije precizira kao Koncentracioni logor "Rudnik Omarska" da se ne bi bacala ljaga na svjetle primjere humanosti i međunacionalne tolerancije.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru. Dio njih je osuđen a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sudove.
Pokrenuta je inicijitiva da se ovo strašno mučilište i stratište obilježi dostojnim spomen-obilježjem. Ono bi uz spomenik žrtvama fašističkog terora II svjetskog rata na Mrakovici, bilo važno mjesto na kojem bi se buduće generacije opominjale na opasnosti povampirenog fašizma.