Politika (Aristotel): razlika između verzija

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Bez promjene veličine ,  prije 13 godina
m
Bot: automatska zamjena teksta (-večina +većina)
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
m (Bot: automatska zamjena teksta (-večina +većina))
Najbitnije što Aristotel razmatra jeste koga treba nazivati građaninom i ko je građanin. Onaj ko je građanin u vladavini naroda ([[demokratija]]), često nije građanin u vladavini malobrojnih ([[oligarhija]]). Građanin se određuje sudioništvom u sudstvu i [[Vlada|vlasti]]. Građanin je onaj koji ima [[moć]] sudjelovati u savjetodavnoj i sudbenoj vlasti. Građanin je, također, osoba koja je s obje strane potječe od građana, a ne samo s jedne strane, kao po ocu i majci. Dobro zajednice je posao i dužnost svih građana. Vrlina građanina se sastoji u tome da može da vlada i da se pokorava. Međutim, onaj koji vlada mora da zna još više, ali i on mora da prođe pokornost, dok niko od slobodnih ljudi ne treba da stiče vrline robova. Državno uređenje treba da bude tako da od njega imaju koristi svi,a ne samo vladari.
 
Po [[Aristotel]]u ''basileja'' je [[Monarhija|kraljevstvo]] i [[aristokratija]] jer vlada manji broj ljudi, ali ili zato što je najbolji, ili zato što je u interesu svih, kada večinavećina upravlja državom u općem interesu, onda je to ''politeja''. U ''politeji'' najveću vlast imaju ratnici, jer je to vrlina koja se najlakše stekne i koja se upravo stiće u masi.
 
Državu ne čini jedinstvena teritorija i država nije nastala radi toga da se sprijeće međusobne nepravde ili trgovački odnosi. Država je zajednica koja ima za cilj sretan život, život potpun i ekonomski nezavisan. Država postoji radi dijeljenja po moralnim zakonima, ali ne samo zajedničkog života. Ako masa upravlja ona može činiti mnoge greške i nepravde, ali ako mase ne učestvuju u odlučivanju onda postaju neprijateljski
U prvom uzroku se jedni bune poneseni jednakošću, drugi su opet gonjeni nejednakošću i nadmoćnošću. Naime, oni koji su podčinjeni bune se kako bi bili jednaki, dok oni koji su jednaki bune se kako bi bili viši.
 
Uzrok bunama može biti i zbog sitnica. One države koje primaju doseljenike i strance najčešće imaju bune, jer kasnije doseljenici mogu prerasti u većinu i protjerati stanovništvo koje je tu ranije živjelo. U manjinskim vladavinama se buni večinavećina kojima se nanosi nepravda jer ne sudjeluju u jednakim stvarima. Sukobi nastaju između ljudi na vlasti i zbog žena, i tu [[Aristotel]] naglašava da se treba čuvati takvih sukoba i odmah prekinuti svađe među vođama i moćnicima. Sukobi ovakve naravi među značajnim ljudima uvlaće u sukob i cijelu državu.
Ovim pobunama se mijenja i državni poredak, a on se mjenja pomoću nasilja i obmane. Vladavine naroda se pretežno mjenjaju zbog drskosti pukovođa, dok se vladavine manjine pretežno mjenjaju kada ta vladavina nanese nepravdu mnoštvu.
 
46.745

izmjena

Navigacija