Razlika između verzija stranice "Elizabeta Luksemburška"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
SashatoBot (razgovor | doprinosi)
Red 44: Red 44:
[[pl:Elżbieta Luksemburska (1409-1442)]]
[[pl:Elżbieta Luksemburska (1409-1442)]]
[[sk:Alžbeta Luxemburská]]
[[sk:Alžbeta Luxemburská]]
[[sr:Елизабета Луксембуршка]]

Verzija na dan 1 decembar 2008 u 08:55

Elizabeta Luksemburška
SupružnikAlbert II
DjecaVladislav V Poljski
Ana Luksemburška
Elizabeta Austrijska
DinastijaLuksemburg
OtacŽigmund, car Svetog Rimskog Carstva
MajkaBarbara Celjska
Rođenje7. oktobar 1409
Smrt19. decembar 1442

Elizabeta Luksemburška (7. oktobar 1409 - 19. decembar 1442), kraljica Njemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije i vojvotkinja Austrije, je bila supruga Alberta II Habsburškog.

Elizabeta je bila kćerka Žigmunda, cara Svetog Rimskog Carstva, i njegove druge supruge, Barbare Celjske, kćerke Hermana II Celjskog. Kako nije bila kćerka Žigmundove prve žene, ugarske kraljice Marije, nije bila potomak Anžuvinaca, ali je kroz mnogo linija poticala od starih ugarskih kraljeva Arpadovića. Elizabetin djed sa majčine strane, vladar Celja, bio je sin Katarine Kotromanić, koja je bila potomak srpskih kraljeva Nemanjića. Elizabetin djed sa očeve strane bio je Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva, i preko njega Elizabeta je bila nasljednica Bohemije. Preko nane sa očeve strane bila je nasljednica Poljske i to preko starih Pjastovića. Elizabeta je tako bila vodeći pretendent za nekoliko slavenskih kraljevina i stoga veoma poželjna mladenka.

Elizabetino porijeklo od Kotromanića:

Vladislav KotromanićKatarina KotromanićHerman II CeljskiBarbara CeljskaElizabeta Luksemburška

Dana 28. septembra 1421. godine udala se za Alberta Austrijskog. Njen muž je, po njenom nasljednom pravu, nakon smrti cara Žigmunda izabran za kralja Ugarske, Bohemije i Njemačke, a ona je time postala kraljica navedenih kraljevina.

Albert je umro 1439. godine i njegova, odnosno Elizabetina, kraljevstva su se podijelila između troje nasljednika. Pošto je bila titule držala kao Albertova žena, njegovom smrću prestala je biti kraljica Ugarske, Bohemije i Njemačke. Umrla je tri godine nakon Alberta, prije vlastite majke, a njena djeca su ostala maloljetnici bez roditelja. Njen jedini sin, Ladislav V Posthumni, postao je kralj Bohemije i Ugarske, ali je umro kao adoloscent bez djece, pa su Elizabetina kraljevstva naslijedili izabrani vladari. Njene kćeri, Ana i Elizabeta, nastavile su Elizabetinu liniju koja je kasnije povratila neka svoja kraljevstva.

Vanjski linkovi