Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
mNo edit summary |
||
Red 14: | Red 14: | ||
|mjesec smrti =novembar |
|mjesec smrti =novembar |
||
|godina smrti =1664 |
|godina smrti =1664 |
||
|mjesto smrti =Kuršanec |
|mjesto smrti =Kuršanec |
||
|država smrti =Hrvatska |
|država smrti =Hrvatska |
||
|ženski pol = |
|ženski pol = |
Verzija na dan 9 decembar 2008 u 18:12
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Nikola | |
---|---|
Nikola Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós): Čakovec, 1. maj 1620 - Kuršanec kod Čakovca, 18. novembar 1664.
Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Turaka, te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski.
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647-48). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, udružio se s mađarskim feudalcima i bio na čelu Zrinsko-frankopanske urote. Međutim, ubrzo je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.