Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
mNo edit summary |
No edit summary |
||
| Red 27: | Red 27: | ||
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski. |
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski. |
||
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku (''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'', 1647-48). U [[Mađarska|Mađarskoj]] je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika. |
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike ''Sirena Jadranskog mora'' (''Adriai tengernek syrenaia, 1651''). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku ''Propast Sigeta'' (''Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem'', 1647-48). U [[Mađarska|Mađarskoj]] je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika. |
||
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, udružio se s mađarskim feudalcima i bio |
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom [[Zrinsko-frankopanska urota]]. Međutim, ubrzo je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca. |
||
Verzija na dan 10 decembar 2008 u 15:12
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Nikola | |
|---|---|
 |
Nikola Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós): Čakovec, 1. maj 1620 - Kuršanec kod Čakovca, 18. novembar 1664.
Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde.
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Turaka, te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski.
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku Propast Sigeta (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647-48). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota. Međutim, ubrzo je poginuo pod nejasnim okolnostima u lovu na vepra. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.