Razlika između verzija stranice "Viseći vrtovi Babilona"

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 17 decembar 2008 u 05:11

Ostaci visećih vrtova u Babilonu nalaze se na istočnoj obali rijeke Eufrat, na oko 50 km južno od Bagdada, u Iraku. Povijest svjedoči da je babilonsko carstvo cvjetalo u vrijeme vladavine čuvenog kralja Hamurabija (1792-1750 g.p.n.e.) Ipak, smatra se da su legendarni viseći vrtovi izgrađeni za vrijeme vladavine njegovog potomka Nabukodonosora II (604-562. g.p.n.e.) i to po želji njegove supruge koja je bila "dovedena iz Medije i naročito voljela planinski pejzaž".

Detaljni opisi visećih vrtova pronađeni su u djelima grčkih povjesničara Berosa i Diodorusa Sikulusa. U tablicama iz vremena Nabukodonosora, međutim, ni na jednom mjestu se ne pominje postojanje visećih vrtova, iako se mogu naći opisi njegove palate i samog grada Babilona. Sve do 20. stoljeća mnoge misterije vezane za viseće vrtove nisu bile otkrivene - čak se i danas arheolozi bore da prikupe dovoljno dokaza prije nego izvedu konačne zaključke o tačnoj lokaciji vrtova, njihovom sistemu navodnjavanja i njihovom stvarnom izgledu. Neki noviji podaci ukazuju čak i da je vrtove sagradio drugi vladar - Senaherib, i to oko 1000 godina ranije nego što se do sada smatralo.

Detaljne opise vrtova iznose i poznati starogrčki pisci tog doba - Strabo i Filo bizantijski. Evo izvoda iz njihovih djela: "Vrtovi su oblika kvadrata stranice dužine oko četiri pletre (stara mjera za dužinu, prim. prev.) Sačinjavaju ih lučni svodovi koji se uzdižu nad popločanim osnovama, a terase su izgrađene stepenasto, jedna nad drugom pod različitim kutovima..."; "U vrtovima se uzgajaju egzotične biljke posađene na same terase, poduprte kamenim stubovima... Potoci vode teku s visina i spuštaju se u slapovima do tla... Oni navodnjavaju sve vrtove, natapajući korijenje biljaka i čineći cio predio vlažnim i sparnim. Tako je trava stalno zelena, a drveće buja... Ovo umjetničko djelo kraljevskog luksuza odaje utisak prirodnosti, jer se uticaj čovjeka u održavanju ovih vrtova nikada ne vidi."

Novijim arheološkim istraživanjima drevnog grada Babilona u Iraku otkriveni su temelji kraljevske palate, ostaci lučnih svodova i odličan sistem navodnjavanja u južnom dijelu palate, kao i masivni zidovi debljine 25 metara za koje se pretpostavlja da su ostaci samih terasa.

@@ Red 1: / Red 1: @@
 {{Preuređivanje}}
 [[Slika:Ogrody semiramidy.jpg|desno|mini|250p|Viseći vrtovi Babilona]]
+Ostaci visećih vrtova u Babilonu nalaze se na istočnoj obali rijeke Eufrat, na oko 50 km južno od Bagdada, u Iraku. Povijest svjedoči da je babilonsko carstvo cvjetalo u vrijeme vladavine čuvenog kralja Hamurabija (1792-1750 g.p.n.e.) Ipak, smatra se da su legendarni viseći vrtovi izgrađeni za vrijeme vladavine njegovog potomka Nabukodonosora II (604-562. g.p.n.e.) i to po želji njegove supruge koja je bila "dovedena iz Medije i naročito voljela planinski pejzaž".
-Nabukodonosor je naredio da se u blizini njegove palače podignu uzvišenja od kamenja, da im se da oblik brda i da se zasade raznovrsnim drvećem.
-Po želji svoje supruge, koja je poticala Medijce, zasadio je kasnije jedan od onakvih vrtova kakvi su u domovini njegove žene bili uobičajeni.
+Detaljni opisi visećih vrtova pronađeni su u djelima grčkih povjesničara Berosa i Diodorusa Sikulusa. U tablicama iz vremena Nabukodonosora, međutim, ni na jednom mjestu se ne pominje postojanje visećih vrtova, iako se mogu naći opisi njegove palate i samog grada Babilona. Sve do 20. stoljeća mnoge misterije vezane za viseće vrtove nisu bile otkrivene - čak se i danas arheolozi bore da prikupe dovoljno dokaza prije nego izvedu konačne zaključke o tačnoj lokaciji vrtova, njihovom sistemu navodnjavanja i njihovom stvarnom izgledu. Neki noviji podaci ukazuju čak i da je vrtove sagradio drugi vladar - Senaherib, i to oko 1000 godina ranije nego što se do sada smatralo.
-Kada je jevrejski pisac Flavije (37-100 n.e.) opisivao ove vrtove, mislio je, bez sumnje, na slavne Semiramidine viseće vrtove.
-Pisci starog vijeka prikazuju Semiramidu kao ženu obdarenu božanskom moći, no ona nije bila Nabukodonosorova supruga. Očigledno je da je legendarna Semiramidina figura tek kasnije dovedena u vezu sa vrtovima Nabukodonosorove supruge.
+Detaljne opise vrtova iznose i poznati starogrčki pisci tog doba - Strabo i Filo bizantijski. Evo izvoda iz njihovih djela: "Vrtovi su oblika kvadrata stranice dužine oko četiri pletre (stara mjera za dužinu, prim. prev.) Sačinjavaju ih lučni svodovi koji se uzdižu nad popločanim osnovama, a terase su izgrađene stepenasto, jedna nad drugom pod različitim kutovima..."; "U vrtovima se uzgajaju egzotične biljke posađene na same terase, poduprte kamenim stubovima... Potoci vode teku s visina i spuštaju se u slapovima do tla... Oni navodnjavaju sve vrtove, natapajući korijenje biljaka i čineći cio predio vlažnim i sparnim. Tako je trava stalno zelena, a drveće buja... Ovo umjetničko djelo kraljevskog luksuza odaje utisak prirodnosti, jer se uticaj čovjeka u održavanju ovih vrtova nikada ne vidi."
-Ne bi se više smjelo sumnjati u to da je babilonski kralj bio graditelj vrtova.
-Kada je 1819. njemački arheolog Robert Koldevej počeo iskopavanja Babilona, pronašao je u sjeverno-istočnom dijelu južnog dvorca zasvođenu građevinu sa dubokim bunarom - kao u antičkim opisima. Koldevejevo uvjerenje da se nalazi pred temeljima visećih vrtova do danas još niko nije ozbiljno osporio.
+Novijim arheološkim istraživanjima drevnog grada Babilona u Iraku otkriveni su temelji kraljevske palate, ostaci lučnih svodova i odličan sistem navodnjavanja u južnom dijelu palate, kao i masivni zidovi debljine 25 metara za koje se pretpostavlja da su ostaci samih terasa.
-U svakom slučaju, nije se doslovno radilo o visećim vrtovima; termin je vjerovatno nastao usljed greške u prijevodu. Pošto se latinska riječ "pensilis", koja zaista ima ovo značenje, može prevesti kao terasasti vrtovi Babilona, oni su cvjetali na spiralno terasastoj građevini koja se dizala u visinu, na nekoj vrsti bašte pod krovom, koja se mogla vještački navodnjavati.
-Ova cvjetna oaza u pustinjskoj klimi Babilona budila je pažnju. Ali zar nije bilo logičnije da se slavna Babilonska kula proglasi svjetskim čudom?
-Kada je Aleksandar Veliki došao u Babilon, legendarna kula je već bila propala, a prva lista svjetskih čuda nastala je tek dvije stotine godina kasnije.
 [[Slika:Hanging Gardens of Babylon.gif|mini]]
 [[Slika:Hanging Gardens of Babylon.jpg|mini]]