Razlika između verzija stranice "Tomislav Dretar"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m - kategorija "Autobiografije na Wikipediji" (HotCat) |
Prilagodba pravilima Wikipedije |
||
Red 3: | Red 3: | ||
|ime =Tomislav |
|ime =Tomislav |
||
|prezime =Dretar |
|prezime =Dretar |
||
|slika = |
|slika = 82px-Tomislav_Dretar_1992.jpg |
||
|širina slike = |
|širina slike = |
||
|tekst uz sliku =pisac |
|tekst uz sliku =pisac |
||
Red 20: | Red 20: | ||
}} |
}} |
||
[[Tomislav Dretar]], ([[Nova Gradiška]], [[Hrvatska]], [[2. mart]] [[1945]].) |
[[Tomislav Dretar]], ([[Nova Gradiška]], [[Hrvatska]], [[2. mart]] [[1945]].) Književnik. |
||
== Biografija == |
== Biografija == |
||
Diplomirao organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u [[Rijeka|Rijeci]] [[1977]]. godine, a magistrirao [[1984]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Do 1977. bio nastavnik u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]], zatim odlazi u [[Bihać]] i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od [[1989]]. do početka 1990-ih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje, rasprave, naučne referate i članke u periodicima [[Kultura]], [[Pregled]], [[Naše teme]], [[Oko]], [[Oslobođenje]], [[Odjek]], [[Naši dani]], [[Život]], te na [[Treći program Radio Sarajevo|Radiju Sarajevo]]. Objavio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. |
Diplomirao organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u [[Rijeka|Rijeci]] [[1977]]. godine, a magistrirao [[1984]]. u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Do 1977. bio nastavnik u [[Bosanska Krupa|Bosanskoj Krupi]], zatim odlazi u [[Bihać]] i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od [[1989]]. do početka 1990-ih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje, rasprave, naučne referate i članke u periodicima [[Kultura]], [[Pregled]], [[Naše teme]], [[Oko]], [[Oslobođenje]], [[Odjek]], [[Naši dani]], [[Život]], te na [[Treći program Radio Sarajevo|Radiju Sarajevo]]. Objavio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. Pjesme i eseji prevedeni su na italijanski, romski, mađarski, francuski, engleski, turski, albanski, slovenski, češki i nizozemski jezik. |
||
Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom [[Thomas Dretart]]: ''"Douleur, rhapsodie tsigane"'', [[Bruxelles]] [[1988]], ''"L'image, florilège des lumières"'', [[Pariz]] [[2001]]. i ''"Le Foyer de paroles"'', Bruxelles [[2003]]. Preveo i objavio knjige desetak francuskih i belgijskih frankofonskih pisaca |
|||
Zastupljen u više pjesničkih antologija. |
|||
Knjiga posvećena [[Romi]]ma [[2002]]. omogućava mu ulazak u [[Poetonge Romani antologia|Svjetsku antologiju romske poezije]], koja je u [[Budimpešta|Budimpešti]] objavljena kao trojezično izdanje (engleski, mađarski i romski). Zastupljen u više hrvatskih, bosanskohercegovačkih, južnoslavenskih i međunarodnih antologija. |
|||
Prevodilac s francuskog jezika ekumenskog prijevoda [[Biblija|Biblije]] na bosanski,hrvatski i srpski, napravio je prijevod prve knjige svih muslimana [[Kur'an|Časni Kur'an]] na hrvatski, bosanski i srpski, zatim s latinskog [[Interrogatio Iohannis]] ili [[Ispitivanje Ivanovo]] koje je poznato u svijetu kao [[Tajna knjiga Katara|Bogumilsko evanđelje]], a uz to preveo i [[Bhagavat-Gita|Bhagavat-Gitu]] i [[Budina molitva|Budinu molitvu]]. |
|||
== Nagrade i priznanja == |
== Nagrade i priznanja == |
||
*Dobitnik književne nagrade [[Slovo Gorčina]]. |
*Dobitnik književne nagrade [[Slovo Gorčina]]. |
||
*[[Američki biografski institut]] uvrštava ga [[2003]]. u čuvenu biografsku antologiju [[Contemporary Who's Who]]. |
|||
*[[Britanski internacionalni institut Cambridge]] uvrštava Dretarovu biografiju u Leksikon "2000 Outstanding Intellectuals of XXI Century". |
|||
*Godine [[2005]]. [[United cultural Convention]] kandiduje Dretara za međunarodnu američku nagradu za doprinos miru i razumijevanju među narodima. |
|||
== Ratni put == |
== Ratni put == |
||
U odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, obavlja niz političkih dužnosti, zapovijedajući [[HVO|Hrvatskim vijećem obrane]] do [[1993]]. godine. Pozivajući se na bosanskohercegovački Ustav suprotstavlja se [[Mate Boban|Mati Bobanu]], negirajući političku separatističku tvorevinu [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosnu]] i odlazi u izbjeglištvo gdje u Bruxellesu desetak godina radi kao fizički radnik i bibliotekar na l'Univertsité catholique de Louvain. |
U odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, obavlja niz političkih dužnosti, zapovijedajući [[HVO|Hrvatskim vijećem obrane]]Okruga i Općine do [[1993]]. godine. Pozivajući se na bosanskohercegovački Ustav suprotstavlja se [[Mate Boban|Mati Bobanu]], negirajući političku separatističku tvorevinu [[Herceg-Bosna|Herceg-Bosnu]] i odlazi u izbjeglištvo gdje u Bruxellesu desetak godina radi kao fizički radnik i bibliotekar na l'Univertsité catholique de Louvain. |
||
== Djela == |
== Djela == |
||
'''Književno-umjetnička djela''' |
'''Književno-umjetnička djela''' |
||
*Vox interioris, Sarajevo 1976. |
*Vox interioris, Sarajevo 1976. |
||
*Drska perunika, Banja Luka 1980. |
*Drska perunika, Banja Luka 1980. |
||
Red 96: | Red 94: | ||
Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "Douleur, rhapsodie tsigane", Barry 2007, "L'image, florilège des lumières", Pariz 2001. i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2008. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca na francuskom jeziku. |
Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "Douleur, rhapsodie tsigane", Barry 2007, "L'image, florilège des lumières", Pariz 2001. i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2008. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca na francuskom jeziku. |
||
=== Zastupljen u |
=== Zastupljen u Antologijama === |
||
* Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić) |
* Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić) |
||
Red 118: | Red 116: | ||
[[fr:Tomislav Dretar]] |
[[fr:Tomislav Dretar]] |
||
[[hr:Tomislav Dretar]] |
[[hr:Tomislav Dretar]] |
||
[[nl:Tomislav Dretar]] |
|||
[[sh:Tomislav Dretar]] |
[[sh:Tomislav Dretar]] |
Verzija na dan 17 decembar 2008 u 17:06
Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena. |
Tomislav | |
---|---|
Datoteka:82px-Tomislav Dretar 1992.jpg |
Tomislav Dretar, (Nova Gradiška, Hrvatska, 2. mart 1945.) Književnik.
Biografija
Diplomirao organizaciju kulturnih djelatnosti na Pedagoškom fakultetu u Rijeci 1977. godine, a magistrirao 1984. u Sarajevu. Do 1977. bio nastavnik u Bosanskoj Krupi, zatim odlazi u Bihać i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od 1989. do početka 1990-ih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje, rasprave, naučne referate i članke u periodicima Kultura, Pregled, Naše teme, Oko, Oslobođenje, Odjek, Naši dani, Život, te na Radiju Sarajevo. Objavio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. Pjesme i eseji prevedeni su na italijanski, romski, mađarski, francuski, engleski, turski, albanski, slovenski, češki i nizozemski jezik.
Zastupljen u više pjesničkih antologija.
Prevodilac s francuskog jezika ekumenskog prijevoda Biblije na bosanski,hrvatski i srpski, napravio je prijevod prve knjige svih muslimana Časni Kur'an na hrvatski, bosanski i srpski, zatim s latinskog Interrogatio Iohannis ili Ispitivanje Ivanovo koje je poznato u svijetu kao Bogumilsko evanđelje, a uz to preveo i Bhagavat-Gitu i Budinu molitvu.
Nagrade i priznanja
- Dobitnik književne nagrade Slovo Gorčina.
Ratni put
U odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, obavlja niz političkih dužnosti, zapovijedajući Hrvatskim vijećem obraneOkruga i Općine do 1993. godine. Pozivajući se na bosanskohercegovački Ustav suprotstavlja se Mati Bobanu, negirajući političku separatističku tvorevinu Herceg-Bosnu i odlazi u izbjeglištvo gdje u Bruxellesu desetak godina radi kao fizički radnik i bibliotekar na l'Univertsité catholique de Louvain.
Djela
Književno-umjetnička djela
- Vox interioris, Sarajevo 1976.
- Drska perunika, Banja Luka 1980.
- Nedostupna staza; Protjecanja, Bihać 1984.
- Sorella della notte, Napoli, 1984.
- Knjiga čežnje, Bihać 1986.
- Slika, unutarnja rukovet, Beograd, 1988.
- Gorka srma, Bihać, 1989.
- Potraga za rubom,Kikinda, 1989.
- Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.
- L'Image,le florilège des lumières, Edition du Panthéon, Paris, 2001.
- Kotva, Bruxelles,2005
- Douleur, Rhapsodie tsigane-Bol,ciganska rapsodija (francuski - hrvatski), Barry (Belgija), 2007
- Foyer de paroles, Manuscrit, Paris, 2006
Muzičko-scenska djela
- Libreto na temu "Smrt Omera i Merime" komponovano po Vuku Kulenoviću, RTB 1986
- Libreto za oratorij Opus n° 1 premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz muziku Vuka *Kulenovića, Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984.g.
- Libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na muziku iz opere "Ero s onog svijeta" i Carmina Burana u izvođenju: Recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać.
Kulturološka djela
Napomena - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tokom 25 godina bavljenja je oko 300.
- Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ u časopisu "Socijalizam" 6/84;
- Komunistička partija i kultura, u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80;
- Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse, Sveske 2/83;
- Krleža i Titovo djelo, Sveske 10/85;
- Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu, (saopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije), Beograd, 1982
- Socijalistička transformacija kulture, Opredjeljenje, 1/85;
- Animacija u kulturi, Kultura, 45-46/79;
- Kulturna politika samoupravnog društva, Kultura, 53/81;
- Marginalije o kulturnoj animaciji, Pregled, 6/79;
- Kulturni apsket rada, Putevi, 4/80;
- O fetiškom karakteru jezika, Lica, 8-9-10/81;
- O Marcuseu i Estetskoj dimenziji, Pregled, 33/82;
- Kritika kulturnog modela postavljenog kao sustav upravljanja, Pregled, 7-8/83
- Kritika odnosa potreba i vrijednosti u djelima Agnes Heller, Pregled, 5/82
- Razina kulturnih interesa srednjoškolske omladine, Istraživanja, 1982.
- Trockij i Goebels, paralele i kontroverze rađanja medijalne i masovne kulture, Istraživanja, 1983.
Likovna kritika
- O vrijednostima i značajkama grafičkog opusa Dževada Hoze, Oslobođenje, Sarajevo
- O slikarstvu Marijane Muljević, Lica, Sarajevo
- O skulpturama Hakije Muranovića, odjek, Sarajevo
- Grafika, slika, skulptura, monografija, Bihać, 1981
Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "Douleur, rhapsodie tsigane", Barry 2007, "L'image, florilège des lumières", Pariz 2001. i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2008. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca na francuskom jeziku.
Zastupljen u Antologijama
- Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić)
- Skupljena baština: savremeno hrvatsko pjesništvo 1940-1990: (antologija) / priredio Stijepo Mijović Kočan
- Romane Poetongi Antologia - József Choli Daróczi, Ariadna (ISBN/ISSN: 963.045684.2),(romski,mađarski,engleski) Budimpešta 1995.
- Mnogoglasje - Savremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine"; ZdravkoKordić i Krešimir Šego u časopisu "Osvit" broj 1-2, Mostar, 2000.
- "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije"; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002;