Požari u Hrvatskoj 2007.

Karta Hrvatske

Požar kraj Pule 2007.

Požar kraj Pule 2007.

Šumski požari u Istri devastirali su floru i faunu

Požar kraj Pule 2007.

Požari u Hrvatskoj 2007. godine je naziv za niz požara koji su pogodili hrvatsko priobalje tokom ljeta te godine. Nakon vala vrućina tokom ljeta 2007. godine, koji je zahvatio cijeli jug i istok Evrope, suša i južina pogodovali su požarima koji su se proširili širom Hrvatske te koji su uništili velik dio krhke flore i faune: među žrtvama su bile i ptice koje su izgorjele u plamenu jer nisu znale izbječi opasnost. Prema policijskim podacima, na priobalju je od 1. juna do 8. augusta buknulo 750 požara, od čega 177 u Splitsko-dalmatinskom kantonu. Opožarena je površina od 159.000 hektara. Policija je zbog požara podnijela 18 kaznenih prijava i uhitila 12 osoba. Među uhićenima je i neimenovani 56-godišnjak koji se sumnjiči da je podmetnuo čak sedam požara te neki pastiri koji su palili travu za ovce.

Nakon smrti osmero vatrogasaca u požaru na Kornatima 30. augusta, premijer Ivo Sanader proglasio je dan žalosti u cijeloj zemlji.

Požari u Istri

19. jula izbio je požar kraj Pule. Zbog požara zatvorena je kantonalni put Pula-Premantura od skretanja za Banjole do Premanture, javlja HAK.

27. jula deset novih požara izbilo je na istarskom području. Dva požara većih razmjera - jedan u blizini autokampa Pineta u Peroju kod Pule i kod autokampa Amarin u Rovinju - stavljeni su ubrzo pod nadzor, izvjestio je glavni vatrogasni zapovjednik Istarskog kantona Dino Kozlevac.

7. augusta izbio je požar između mjesta Batvači i Peroja te Barbarige, u općini Vodnjan, a lokaliziran je oko 19:30 sati, zahvaljujući kanaderu i helikopteru koji su počeli gasiti vatru oko 18 sati, doznaje se od zapovjednika pulske Javne vatrogasne jedinice Klaudija Karlovića. Vatru koja se širila zbog vjetra i krajnje nepristupačnog terena, gasilo je 90 vatrogasaca uz pomoć 22 vozila. U požaru je izgorjelo 80 hektara šume i niskog raslinja.

Požari u Dalmaciji

U julu i augustu izbilo je nekoliko požara u Dalmaciji. Požar je izbio 26. jula popodne uz sam Nacionalni park Paklenica, tačnije na Velikom Rujnu, a najugroženije je bilo jugoistočno područje Nacionalnog parka, prema izjavama Vatrogasno operativnog središta u Divuljama. Požar je gasilo preko 200 vatrogasaca, djelatnika Nacionalnog parka te pripadnika OS RH, a vatrogasci su tokom nekoliko dana dobivali pojačanja. Na mjestu požara su djelovala i dva protupožarna zrakoplova i helikopter. Na planini Svilaji izbio je požar koji je stavljen pod nadzor. Požar je stavljen pod nadzor, ali uz požarište je i dalje dežuralo 50 vatrogasaca s deset vozila i jednim helikopterom.

Ostali požari na jadranskom području stavljeni su pod nadzor, a vatrogasne snage čine sve da se ponovno ne rasplamsaju, javili su iz OVZ-a u Divuljama. Požar kod mjesta Podstražja, pokraj uvale Rukavac na ostrvu Visu, lokaliziran je 7. augusta. Na terenu su ostali gasitelji koji ga saniraju i čuvaju tokom noći. Vatru gase pripadnici sezonske interventne vatrogasne jedinice Vis te dobrovoljana vatrogasna društva Vis i Komiža s 46 vatrogasaca i 9 vozila. U augustu je gorjelu i kod Vranskog jezera no požar je brzo lokaliziran i stavljen pod kontrolu. 8. augusta je izbio požar na području oko Žitnića koji je zahvatio minirano područje uz državnu cestu Šibenik-Drniš, zbog čega je cesta zatvorena za promet javljaju iz OVZ-a u Divuljama. Požar trave i niskog raslinja i dalje je aktivan, a u njegovom gašenju sudjeluju JVP i DVD Drniš s 21 vatrogascem i šest vozila. Svi požari u Splitsko-dalmatinskom kantonu trenutno su pod kontrolom vatrogasnih snaga.Požari su još uvijek u jeku u susjednoj BiH, ali su ipak stavljeni pod nadzor, javljaju tamošnji mediji. Srpski mediji javljaju o novim požarima širom Srbije, te upozoravaju na otežanost gašenja zbog nedostatka opreme.

24. jula premijer Sanader pozitivno je odgovorio na zamolbu makedonskog kolege Nikole Gruevskog koji je hrvatskoj Vladi uputio zamolbu za pomoć u gašenju požara u Makedoniji. Požare koji ugrožavaju makedonske gradove su gasili jedan avion kanader hrvatskih zračnih snaga koji je put Skopja odletio s dvije posade i četiri zrakoplovna tehničara. Odluka o slanju jednog kanadera donesena je nakon konzultacije Vladinog kabineta s glavnim vatrogasnim zapovjednikom Mladenom Jurinom. Odluka je donesena na telefonskoj sjednici, doznaje se iz Banskih dvora. Sa zahtjevom Makedonije je upoznat i predsjednik Stipe Mesić koji je prihvatio Vladin prijedlog o slanju jednog kanadera u tu zemlju, te je odobrio slanje pripadnika hrvatskih oružanih snaga u humanitarnu misiju u Makedoniji. Odluka o slanju jednog protupožarnog aviona u Makedoniju donesena je u jeku najvećih požara koji haraju hrvatskom obalom Jadrana.

Jedanaest mrtvih vatrogasaca na Kornatima

Glavni članak: Kornatska tragedija

30. augusta 2007. godine, po prvi put u Hrvatskoj, požari su odnijeli ljudske živote vatrogasaca, i to u požaru koji je izbio na Kornatima. Poginulo je šest vatrogasaca iz vatrogasne jedinice Šibenik - Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančin, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikman, a još sedmero je preživjelo uz teške opekline po tijelu - od kojih je petero prebačeno na liječenje u Zagreb (Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević) koji su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Iz poštovanja prema poginulima i njihovim obiteljima, premijer Sanader proglasio je na to 3. septembra dan žalosti u cijeloj Hrvatskoj, dok je premijer Šibensko-kninskog kantona Goran Pauk proglasio sedam dana žalosti u tom kantonu. Tokom noći, kako stoji u službenom policijskom priopćenju, na ostrvo su upućene snage policije i Hrvatske vojske radi pretrage terena i osiguranja požarišta, a na mjesto nesreće izašli su i Istražni sudac Kantonalnog suda i Kantonalni državni odvjetnik iz Šibenika, policijska ekipa za očevide, te stručnjaci Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH kao i inspektori za požare, Inspektorata unutrašnjih poslova Republike Hrvatske. Privedeno je osam ljudi osumnjičenih za podmetanje požara.

U Glasu Dalmacije pojavila se vijest da je njemački turist video kamerom snimio kako su građevinski radnici izazvali požar kada su vatra sa njihovog roštilja rasplamsala na drveće. Međutim, spominje se i druga verzija priče. Mještani Kornata spominju kako je do požara moglo doći i uslijed paljenja visoke trave koja se svake godine pali zbog ispaše ovaca.

Pojavile su se i kontroverze oko toga, da li su se žrtve mogle izbjeći. Neki su kritizirali odluku vatrogasne službe da pošalje svoje ljude na Kornate samo kako bi gasili zapaljenu nisku travu, ali to je izazvalo i pitanja oko toga kako su mogli poginuti od tako malog požara. Najmlađa žrtve tragedija na Kornatima, sedmanaestogodišnji Marko Stančić, svom je ocu, po dolasku na Veliki Kornat poslao poruku: "Tata, na Kornatima smo, čekamo da nam dostave vodu", što je ostavilo nova pitanja da je helikopter jednostavno ostavio vatrogasce bez dobre opreme. Glavni zapovjednik vatrogasaca Mladen Jurin na to je idući dan dao svoju ostavku.

Požari u BiH

29. jula deset velikih požara zabilježeno je u 24 sata na području Hercegovine čija su gašenja otežana nepristupačnim terenom, minskim poljima i lošom opremom vatrogasaca zbog čega je iz općine Čitluk u gašenju zatražena pomoć Hrvatske. Vatra je gorila na prilazima Mostaru, nedaleko brda ukazanja kod Međugorja, kod Neum a i u Stocu. Nije međutim bilo materijalne štete na obiteljskim kućama niti nastradalih. Opožareno je više desetina hektara borove šume, makije i niskog raslinja. U okolici Mostara gorilo je na brdima nedaleko naselja Žovnice i Miljkovića gdje se nalaze zaostale eksplozivne naprave. U općini Čitluku proglašeno je stanje prirodne nepogode od požara. S brda Crnice raširio se požar koji je i zaprijetio naseljima Bijakovićima, Međugorju, Vionici, Krehinu Gracu i Blizancima. Helikopteri vojske BiH zbog neispravnosti nisu mogli pomoći u gašenju požarišta te je zbog toga je iz općine Čitluk zatražena pomoć Hrvatske.

Požari oko Dubrovnika

U Dubrovačko-neretvanskom kantonu je 4. augusta izbilo nekoliko požara, koji su se proširili iz susjedne Bosne i Hercegovine. U večernjim satima požar je izbio preko graničnih brda te prešao u Župu Dubrovačku u dvije dugačke fronte. Prva se kretala prema naseljima Plat, Mlini, Soline u kojima je stigla sve do obiteljskih kuća. Drugi se krak širio prema naselju Postranje, gdje je sutradan pojačan snažnom burom opustošio veliki dio Župe Dubrovačke. Požar nije bio zaustavljen, te se počeo primicati gradu Dubrovniku. U 22 sata proglašena je opća opasnost zbog blizine požara gradu te su se oko 22 sata oglasile sirene za uzbunu. Gradonačelnica Dubravka Šuica pozvala je sve radno sposobne muškarce da pomognu vatrogascima. U gradu je za djecu, žene i starce otvoreno sklonište u tvrđavi Revelin a vatrogasci iz Splitsko-dalmatinskog i Šibensko-kninskog kantona pomogli su u suzbijanju vatrene stihije. Vatra je u jednom trenutku prešla preko Žarkovice, udaljene nekoliko stotina metara od prvih kuća u Dubrovniku, dok je s druge strane plamen došao do Komolca te je ugrozio glavnu trafostanicu. Magistrala je od Konavla do Zatona zatvorena tako da su u kilometarskim kolonama od Konavla do Zvekovice i svim prilazima gradu vozači noć proveli u autima. Najkritičnije je bilo u Mokošici gdje je vatrena linija bila duga 15 km i spustila se do Zlatnog Potoka. Opustošen je također i veliki dio Župe Dubrovačke, koja se još oporavlja od posljedica srpske agresije. Nadljudskim naporima sprječena je katastrofa, a učinjena je velika materijalna šteta na poljoprivrednim kulturama.

8. augusta je dojavljen požar šume, makije i niskog raslinja kod Ploča, općina Konavle. U gašenju požara sudjeluju kantonalne vatrogasne snage, te "Državna intervencijska postrojba" (bs. Državma interventna jedinica) (DIP) Dubrovnik sa 50 vatrogasaca i 15 vozila. Na područje pogođeno požarom upućene su i zračne snage - tri kanadera i Air Tractor. Gašenje požara otežao je jak vjetar i suša, a neki turisti evakuirani su iz hotela.

Vijest o požaru u okolini Dubrovnika bila je udarna vijest stranicama na BBC-a.

Optužbe za podmetnute požare sa područja BiH

6. i 7. augusta premijer Ivo Sanader je posjetio Dubrovnik, nakon čega su buknuli požari na tom području. To je nagnulo neke lokalne dužnosnike Dubrovačko-neretvanskog kantona da optuže Trebinje u susjednoj BiH za podmetnute požare. Mario Magud, zapovjednik Javne jedinice vatrogasaca Konavle, izjavio je za Večernji list: „Na trebinjskoj strani ne možete vidjeti vatrogasce. Sve govori da je njima u interesu da vatra koju podmeću zahvati što veći prostor Konavla i dalje. Nije slučajnost da upravo kad lokaliziramo jedan požar, izbije drugi“ . I Luka Korda, načelnik općine Konavle, imao je slične optužbe. Tajnik Uprave Civilne zaštite Federacije BiH Stanko Slišković u utorak je izjavio kako nije istina da su vatrogasci u BiH bili pasivni na sprečavanju požara u pograničnom području u dubrovačkom zaleđu. "Naši ljudi nadljudskim naporima gasili su svaki požar koji se mogao gasiti, a također niko sa sigurnošću ne može tvrditi odakle je požar počeo", rekao je Slišković. Po Sliškovićevim tvrdnjama Civilna zaštita u BiH ima jako dobru saradnju s hrvatskim kolegama. "Žao mi je što je do ovoga došlo, jer razumijem ogorčenost građana Dubrovnika, ali mi nismo krivi za takvo stanje", kaže Slišković. Po njegovom objašnjenju BiH nije mogla gasiti samo nekolicinu požara na granici s Hrvatskom zbog nepristupačnog i miniranog terena.

Vanjski linkovi

• TotalPortal.hr – U 20 dana u Hrvatskoj 600 požara
• TotalPortal.hr Novi požari u Damaciji
• Nacional.hr – Požari i dalje haraju
• Dnevnik.hr – Nekoliko osumnjičenih zbog požara na Šolti
• Večernji list – Požari kod Makarske, Dubrovnika, Kaštela i NP Krka Šablon:Link FA