Razlika između verzija stranice "Hrvatska"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
m Poništene izmjene koje je napravio 212.200.83.237, vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Dado |
||
| Red 9: | Red 9: | ||
Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije [[1848]]. godine. |
Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije [[1848]]. godine. |
||
Nakon prvog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevstva Srba, Hrvata, i Slovenaca]]. Politički konflikt sa Beogradskim režimom karakteriziro je ovaj period sve do smrti prve Jugoslavije [[1941]]. godine. Hrvatska je jedna od |
Nakon prvog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevstva Srba, Hrvata, i Slovenaca]]. Politički konflikt sa Beogradskim režimom karakteriziro je ovaj period sve do smrti prve Jugoslavije [[1941]]. godine. Hrvatska je jedna od prvih zemalja u Europi u kojoj je organiziran oružani otpor nacističkom i fašističkom poretku, 22. 06. 1941. Nakon drugog svjetskog rata, Hrvatska postaje dio [[SFRJ| federativne (druge) Jugoslavije]]. |
||
[[Image:Split_Riva.jpg|right|thumb|Split]] |
[[Image:Split_Riva.jpg|right|thumb|Split]] |
||
Nakon smrti utemeljitelja druge Jugoslavije, maršala [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] [[1980]]. godine počeo je njen polagani raspad. Stranka [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] ([[HDZ]]) pobjedila je na prvim slobodnim izborima u Hrvatskoj [[1990]]. godine. Međutim, Srbi u Hrvatskoj, instrumentalizirani od strane velikosrpski nastrojenog nacionalističkog srbijanskog političkog vodstva podržanog od strane srbijanskih intelektualnih krugova te vrhuške Jugoslavenske armije, podižu pobunu (tzv. balvan revolucija) te uspostavljaju kvazi-državnu tvorevinu [[Republika Srpska Krajina|tzv. Republiku Srpsku Krajinu]] koju su kanili pridružiti ostalim srpskim zemljama na području tada već bivše SFRJ. Hrvatski domovinski rat je završio [[1995]]godine kada je Hrvatska vojska oslobodila većinu teritorija koji je bio privremeno okupiran u uspješnoj [[Operacija "Oluja"|operaciji "Oluja"]], odnosno 1998. nakon mirne reintegracije okupiranoga dijela Slavonije. |
Nakon smrti utemeljitelja druge Jugoslavije, maršala [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] [[1980]]. godine počeo je njen polagani raspad. Stranka [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] ([[HDZ]]) pobjedila je na prvim slobodnim izborima u Hrvatskoj [[1990]]. godine. Međutim, Srbi u Hrvatskoj, instrumentalizirani od strane velikosrpski nastrojenog nacionalističkog srbijanskog političkog vodstva podržanog od strane srbijanskih intelektualnih krugova te vrhuške Jugoslavenske armije, podižu pobunu (tzv. balvan revolucija) te uspostavljaju kvazi-državnu tvorevinu [[Republika Srpska Krajina|tzv. Republiku Srpsku Krajinu]] koju su kanili pridružiti ostalim srpskim zemljama na području tada već bivše SFRJ. Hrvatski domovinski rat je završio [[1995]]godine kada je Hrvatska vojska oslobodila većinu teritorija koji je bio privremeno okupiran u uspješnoj [[Operacija "Oluja"|operaciji "Oluja"]], odnosno 1998. nakon mirne reintegracije okupiranoga dijela Slavonije. |
||
Verzija na dan 25 mart 2006 u 17:21
Šablon:Hrvatska Hrvatska je država u Srednjoj Europi i Sredozemlju između Slovenije i Bosne i Hercegovine na obalama Jadranskog mora. Ukupna površina Hrvatske je 87.661 km², kopno 56.594 km². Glavni grad je Zagreb. Ukupno stanovništvo je 4.495.248. od tih, 90% su Hrvati, 4,5% Srbi (1990. godine 12,2%)[1], i 0,5% Bošnjaci. Glavna religija je katoličanstvo.
Historija
Prije dolaska Slavena, na teritoriji sadašnje Hrvatske su živjeli Iliri koje je osvojilo Rimsko carstvo u 1. stoljeću naše ere. Hrvati su naselili područje u 7. stoljeću i osnovali dvije kneževine: Panonsku Hrvatsku i Primorsku Hrvatsku. U vrijeme primorsko hrvatskog kneza Branimira, ona je po prvi puta međunarodno priznata; pismom pape Ivana VIII od 7. juna 879. Hrvati su prihvatili katoličanstvo u 9. stoljeću. Većinu hrvatskih zemalja ujedinio je kralj Tomislav u jedinstveno kraljevstvo 925. godine kralj Tomislav je ujedinio dvije kneževine i stvorio hrvatsko kraljevstvo. Hrvatska je moćna država sve do 1102. godine kad je priložena Mađarskoj.
Mohačka bitka 1526. godine je bila ključni događaj u kojem je propala vlast ugarske dinastije Jagelovića. Nakon poraza Hrvatsko-mađarskih snaga, Osmansko carstvo osvaja Liku, Dalmaciju, i Slavoniju. Kasnije, sa slabljenjem turskog-osmanlijskog carstva (koje je započelo turskim porazom kod Siska 1593. godine), mnoga hrvatska područja postupno podpadaju pod Austrijsku vlast. Hrvatski nacionalni pokret jača u prvoj polovici 19. stoljeća ali Hrvatska gubi dio svoje autonomije nakon revolucije 1848. godine.
Nakon prvog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio kraljevstva Srba, Hrvata, i Slovenaca. Politički konflikt sa Beogradskim režimom karakteriziro je ovaj period sve do smrti prve Jugoslavije 1941. godine. Hrvatska je jedna od prvih zemalja u Europi u kojoj je organiziran oružani otpor nacističkom i fašističkom poretku, 22. 06. 1941. Nakon drugog svjetskog rata, Hrvatska postaje dio federativne (druge) Jugoslavije.
Nakon smrti utemeljitelja druge Jugoslavije, maršala Josipa Broza Tita 1980. godine počeo je njen polagani raspad. Stranka Franje Tuđmana (HDZ) pobjedila je na prvim slobodnim izborima u Hrvatskoj 1990. godine. Međutim, Srbi u Hrvatskoj, instrumentalizirani od strane velikosrpski nastrojenog nacionalističkog srbijanskog političkog vodstva podržanog od strane srbijanskih intelektualnih krugova te vrhuške Jugoslavenske armije, podižu pobunu (tzv. balvan revolucija) te uspostavljaju kvazi-državnu tvorevinu tzv. Republiku Srpsku Krajinu koju su kanili pridružiti ostalim srpskim zemljama na području tada već bivše SFRJ. Hrvatski domovinski rat je završio 1995godine kada je Hrvatska vojska oslobodila većinu teritorija koji je bio privremeno okupiran u uspješnoj operaciji "Oluja", odnosno 1998. nakon mirne reintegracije okupiranoga dijela Slavonije.
Vlada
Prema ustavu iz 1991. godine, Hrvatska je parlamentarna demokracija. Ustav je bio usvojen 22. decembra 1991. godine. Hrvatska je postigla nezavisnost od bivše Jugoslavije 25. juna 1991. godine. Ustav je bio mjenjan četiri puta.
Glavni sud Republike Hrvatske je vrhovni sud. Sudci vrhovnog suda bira državno sudbeno vijeće. 14 članova državno sudbenog vijeća izabire Hrvatski Sabor svakih osam godina. Također je važan ustavni sud koji se sastoji od 13 sudaca. Predsjednik Ustavnog suda bira se svake četiri godina.
Zakonodavna vlast Republike Hrvatske je Hrvatski Sabor koji može imati između 100 i 160 članova (zastupnika). Izbori za zastupnike u Saboru se održavaju svake četiri godine. Sabor zasjeda od 15. januara do 30. juna, i od 15. septembra do 15. decembra.
Trenutni predsjednik Vlade Republike Hrvatske je Ivo Sanader a predsjednik države je Stjepan Mesić. Glavne političke stranke Hrvatske su Social-Demokratska Partija, Hrvatska Demokratska Zajednica,Hrvatska Seljačka Stranka, Hrvatska Narodna Stranka, Hrvatska Stranka Prava, Istarski Demokratski Sabor, i Hrvatska Socijalno-Liberalna Stranka.
Politička podjela
Hrvatska je podjeljena na dvadeset županija. Županije su uspostavljene 1990. godine nakon usvajanja novog ustava. Svaka županija je dalje podjeljena na nekoliko općina. Svaka županija ima svoju županijsku skupštinu. Članovi skupštine se biraju svakih četiri godina u izborima. Na čelu županije je župan. Osim županija postoji i službeni grad Zagreb, koji je zbog stanja i važnosti odvojen od svoje županije. Županije Hrvatske su:
Geografija
Hrvatska se nalazi na raskrsnici srednje, južne, i istočne Evrope. Hrvatska graniči sa pet država. To su Slovenija, Mađarska, Srbija i Crna Gora, Bosna i Hercegovina, i Italija preko jadranskog mora. Hrvatska obala na Jadranu podijeljena je na dva dijela zbog bosanskohercegovačkog grada Neuma.
Hrvatska ima jezera i brežuljke na kontinentalnom sjeveru i sjeveroistoku (središnja Hrvatska i Slavonija kao dio Panonske nizine), pošumljene planine u Lici i Gorskom Kotaru, i kamenitu obalu na Jadranskom moru (Istra, Sjeverno Primorje, i Dalmacija.
Klima je u unutrašnjosti Hrvatske umjereno kontinentalna, u gorskoj Hrvatskoj pretplaninska i planinska, u primorskom dijelu sredozemna (sa suhim i toplim ljetima te vlažnim i blagim zimama), a u zaleđu podsredozemna (s nešto hladnijim zimama i toplijim ljetima). S prosječno 2.600 sunčanih sati u godini, jadranska obala jedna je od najsunčanijih u Sredozemlju, a temperatura mora ljeti je do 25°C.
Ukupna površine Hrvatske je 56.542 km². Jadranska obala duga je 5.835 km. Hrvatskoj pripada ukupno 1.185 otoka.
Važniji gradovi u Hrvatskoj su Zagreb (glavni grad), Split, Dubrovnik, Rijeka, Osijek, Zadar, i Šibenik (Također pogledajte: Spisak gradova u Hrvatskoj).
Privreda
Privreda Hrvatske zasniva se na lakoj industriji, kao i sektoru usluga. Turizam je značajan izvor prihoda. Bruto domaći proizvod po glavi (base PPP) 2002. godine iznosio je $11.200 ili 42,7% prosjeka Evropske unije. Prema procjenama iz 2002. godine, 21,7% radnika su nezaposleni.
Stanje hrvatske privrede je tipično za zemlje u tranziciji iz komunizma. Iako je došlo do privatizacije i preustroja u svim područjima, glavni problemi su velika nezaposlenost i slabe privredne reforme. Situaciju otežava loš sustav sudstva i administracije, pogotovo u pogledu vlasništva nad nekretninama.
Glavni poljoprivredni proizvodi Hrvatske su žito, kukuruz, ječam, lucerna, masline, i krompiri. Glavne industrije su za hemijske proizvode, plastiku, tekstilnu rob, i turizam. Glavni partneri za izvoz su Italija (22,4%), Bosna i Hercegovina (14,4%), Njemačka (12,5%), Slovenija (8%) i Austrija (7,3%). Glavni partneri za uvoz su Italija (16,8%), Njemačka (16.4%), Slovenija (7,8%), Rusija (6,8%), Austrija (6,7%), i Francuska (5,2%).
Stanovništvo
Prema procjenama iz 2005. godine, ukupno stanovništvo Hrvatske iznosilo je 4.495.248. 18,3% stanovništva su mlađi od 14 godina, 66¸1% su između 15 i 64 godina stari, a 15,6% su stariji od 65 godina. Prosječna starost 38,9 godina, 37,1 za muškarce a 40,7 za žene.
Glavna etnička grupa države su Hrvati, koji čine skoro 90% stanovništva. Značajnije manjine su Srbi (4,5%), Bošnjaci (0,5%), Mađari (0,4%) i drugi. Demografska tranzicija je završena: prirodni prirast mjeri se u promilima. Očekivani životni vijek i pismenost su veliki.
Glavna vjera je katoličanstvo, a postoje i pravoslavne i sunitske muslimanske manjine. Službeni jezik je hrvatski, koji spada u južnoslavenske jezike i koristi latinicu. U Istarskoj županiji u upotrebi je i talijanski jezik.
Kultura
Hrvatska kultura zasniva se na trinaeststoljetnoj historiji iz koje su očuvani mnogi spomenici, umjetnička i znanstvena djela. Hrvatska ima šest spomenika svjetske baštine i osam nacionalnih parkova. Zanimljivo je da je Hrvatska ostavila trag i na povijesti kravata kao izvor tih odjevnih predmeta.
Hrvatska je dala mnoge umjetnike i znanstvenike svjetskog glasa kao što su kipar Ivan Meštrović, fizičari Ruđer Bošković, Nikola Tesla i mnogi drugi. Posebnost Hrvatske su njezini brojni i plodni izumitelji, među koje spadaju Eduard Slavoljub Penkala (nalivpero) i Faust Vrančić (padobran).
Relevantni članci
Vanjski linkovi
| Države |
| .svg) |
|---|---|---|
| Zavisne i ostale Teritorije | ||
| Nepriznate ili djelimično priznate države | ||