Razlika između verzija stranice "Henri Becquerel"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: ku:Henri Becquerel |
m robot Dodaje: tl:Henri Becquerel |
||
Red 83: | Red 83: | ||
[[ta:ஹென்றி பெக்கெரல்]] |
[[ta:ஹென்றி பெக்கெரல்]] |
||
[[th:อองรี เบ็กเกอเรล]] |
[[th:อองรี เบ็กเกอเรล]] |
||
[[tl:Henri Becquerel]] |
|||
[[tr:Henri Becquerel]] |
[[tr:Henri Becquerel]] |
||
[[uk:Антуан Анрі Беккерель]] |
[[uk:Антуан Анрі Беккерель]] |
Verzija na dan 14 januar 2009 u 19:48
Henri | |
---|---|
Antoine Henri Becquerel (Pariz, 15. decembar 1852. - Le Croisic, 25. august 1908.) bio je francuski fizičar, nobelovac i jedan od otkrivača radioaktivnosti.
Becquerel se rodio u Parizu u obitelji, koja je zajedno sa njim i njegovim sinom dala četiri generacije naučnika. Nauku je studirao u École Polytechnique, a inženjering u École des Ponts et Chaussées. Inženjer mostova i autocesta postao je 1894.
Radioaktivnost je slučajno otkrio proučavajući uranijevu sol 1896. Proučavajući rad Wilhelma Conrada Röntgena, Becquerel je spakirao flurescentni mineral, potassium uranyl sulfate, fotografske zdjelice i crni materijal za eksperimnet sa suncem. No, prije odluke za eksperiment otkrio je da su zdjelice potpuno izložene suncu. Nakon nekoliko dana ponovio je eksperiment, i otkrio da na fotografskim zdjelicama ponovo ostaju tragovi, iako nije bio sunčan dan.Nobelovu nagradu koju je dobio 1903. podijelio je sa Pierrom i Marie Curie zbog: "izvanrednih usluga koje je napravio sa otkrićem radioaktivnosti". Académie des Sciences ga je izabrala za privremenog sekretara 1908, godine njegove smrti. Preminuo je u Le Croisicu u 55. godini života.
Mjerna jedinica za radioaktivnost, bekerel (Bq) nazvana je po njemu; a tu su još i Becquerelovi krateri na Mjesecu i Marsu.