Razlika između verzija stranice "Beograd"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: war:Belgrade |
→Vanjski linkovi: {{Portal Srbija}} |
||
Red 132: | Red 132: | ||
== Vanjski linkovi == |
== Vanjski linkovi == |
||
{{Portal Srbija}} |
|||
*[http://www.beograd.rs Zvanična stranica grada Beograda] |
*[http://www.beograd.rs Zvanična stranica grada Beograda] |
||
Verzija na dan 18 januar 2009 u 01:49
Beograd | |
---|---|
Pogled na Beograd noću | |
Država | Srbija |
Općina | Sastoji se od 17 općina |
Površina | |
• Grad | 3.222,68 km2 |
Nadmorska visina | 117 m |
Stanovništvo (2002) | |
• Grad | 1.576.124 |
• Urbano područje | 1.281.801 |
Poštanski broj | 11 000 |
Pozivni broj | (+381) 11 |
Veb-sajt | www |
Beograd (44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni grad Republike Srbije. U Beogradu živi prema popisu iz 2002. 1.2 miliona stanovnika u centru, odnosno 1.6 miliona na širem području administrativne teritorije grada.
Glavni je grad Srbije od 1404. godine. Despot Stefan Lazarević je premjestio svoju prijestolnicu u Beograd, sagradivši utvrdu koja je porušena u tursko-austrijskom ratu. Grad se nalazi na ušću rijeke Save u Dunav.
Historija
Beograd je grad veoma burne historije i jedan od najstarijih urbanih cjelina u Evropi. Njegova historija traje punih 7000 godina. Prostor oko velikih rijeka Save i Dunava bio je naseljen još u paleolitskom periodu. Iz starijeg kamenog doba potiču ostaci ljudskih kostiju i lobanja neandertalaca, pronađeni u kamenolomu kod Leštana, u pećini na Čukarici i u blizini Bajlonijeve pijace.
Ostaci kulture mlađeg kamenog doba, pronađeni su u Vinči, Žarkovu i u Gornjem gradu, iznad ušća Save u Dunav. To ukazuje da je prostor Beograda bio naseljen u kontinuitetu i da je intezitet tog naseljavanja bivao sve jači. Mnoga današnja naselja beogradske okolice leže na kulturnim slojevima ranijih predhistorijskih naselja.
Vinča kraj Beograda spada u red najznačajnijih naseobina i kulturnih nalazišta predhistorijskog razdoblja. Arheološke iskopine na Rospi ćupriji, Gornjem gradu, Karaburmi, Zemunu i Vinči potvrđuju pretpostavke da je područje Beograda bilo intezivno naseljeno i da se njegovo stanovništvo bavilo plužnom zemljoradnjom i drugim pratećim privrednim djelatnostima. Na ovim lokalitetima otkrivene su nekropole bronzanog i metalnog doba, kao i dokazi različitih kulturnih uticaja.
U srednjem vijeku prelazio je iz mađarskih u slavenske ruke, dok u XIV stoljeću nije za dalje vrijeme naseljen slavenskim stanovništvom.
Geografija
Beograd se nalazi u sjevernom dijelu centralne Srbije na ušću Save u Dunav, okružen Vojvodinom sa tri strane. Stara kamena utvrda na samom utoku zove se Kalemegdan. Centar Beograda nalazi se na desnoj obali Dunava, a s lijeve strane počinje Banatska ravnica sa slabo naseljenim predgrađima. Između Dunava i Save nalazi se novi dio grada - Novi Beograd, a uzvodno je Zemun, bivša granica Austrijskog carstva s Osmanskim carstvom.
Klima
Klima u Beogradu je kontinentalna, sa vrelim ljetima i oštrim zimama. Za vrijeme zime puše veoma hladan vjetar - košava, koji ledi krv u žilama čak i kada je temperatura i po nekoliko stepeni iznad nule. S druge strane ljeta su veoma topla (prelazi i preko trideset pet stepeni). Najugodniji mjeseci su april, maj i juni.
Arhitektura
Beogradska arhitektura je veoma različita. Od tipično vojvođansko-panonske, koja se susreće u susjednom Zemunu na sjeveru grada, preko starih zdanja iz osmanskog perioda, koji se nalaze u starom dijelu grada, pa sve do socrealističke arhitekture Novog Beograda sa savremenim višespratnicama, širokim bulevarima i prostranim zelenim površinama.
Neke od najpoznatijih zdanja u Beogradu su:
- Beli Dvor
- Beograđanka
- Savezna skupština
- Hram Svetog Save
- Bajrakli džamija
- Kula "Geneks"
- Konak kneginje Ljubice
- Milošev konak
- Palata Albanija
- Kula Ušće (bivša zgrada Centralnog Komiteta SK Jugoslavije)
- Sava Centar
- Hotel Hyatt
- Hotel Jugoslavija
- Kuća cvijeća Maršala Tita
- Beogradska arena
Neki od najznačajnijih ulica i trgova su:
- Bulevar Kralja Aleksandra (najduža ulica u Beogradu)
- Knez Mihailova
- Skadarlija
- Slavija
- Terazije
- Trg Republike
Znamenitosti
Među stranim i domaćim turistima najpoznatije znamenitosti Beograda su Avala (izletište), Kalemegdan (stara utvrda), Avalski toranj i Kuća cvijeća (mauzolej Josipa Broza Tita). Posjećeni su i brojni muzeji, a najpoznatiji je Narodni muzej, osnovan 1844. godine. Sadrži kolekcije više od 400.000 izložbenih materijala, uključujući i poznato Miroslavljevo jevanđelje, kao i mnoga strana remek-djela. Od ostalih muzeja treba izdvojiti: Muzej savremene umjetnosti, Etnografski muzej (osnovan 1901., sa više od 150.000 predmeta ruralne i urbane kulture Balkana), Vojni muzej, Muzej ratnog vazduhoplovstva, Muzej afričke umjetnosti i druge.
Imena
Tabela s historijskim imenima Beograda:
Ime | Objašnjenje |
---|---|
Singidun | ovo ime mu je dalo keltsko pleme Skordiska; 279 g.p.n.e. |
Singidunum | romanizirano keltsko ime |
Beograd | slavensko ime; prvo pojavljivanje 878. u pismu Pape Ivana VIII. Borisu Bugarskom |
Alba Graeca | latinski prijevod |
Fejervar | mađarsko ime |
Weissenburg | njemačko ime |
Castelbiancho | italijansko ime |
Nandoralba | srednjovjekovno mađarsko ime |
Nandorfejervar | srednjovjekovno mađarsko ime |
Landorfejervar | srednjovjekovno mađarsko ime |
Veligradon | bizantsko ime |
Veligrada | tursko ime |
Belogrados poleos | grčko ime |
Saobraćaj
Gradski autobusni, tramvajski i trolejbuski saobraćaj obavlja "Gradsko saobraćajno preduzeće". Na pojedinim linijama prevoze i privatni prevoznici. Prigradska naselja povezana su auto prijevoznikom "Lasta".
Beogradska podzemna željeznica, "Beovoz", ima 6 linija koje uglavnom povezuju predgrađa sa centrom. U ovom trenutku u centru grada samo tri stanice su napravljene ispod zemlje. U planu je i izgradnja lakog metroa do 2008. godine.
Beogradski aerodrom nalazi se pored Surčina na 12km od Beograda. Na aerodromu se nalazi 18 ureda stranih avio kompanija.
Vanjski linkovi