Razlika između verzija stranice "Nikola Zrinski"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
| Red 21: | Red 21: | ||
'''Nikola Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi Miklós): [[Čakovec]], [[1. maj]] [[1620]] - [[Kuršanec kod Čakovca]], [[18. novembar]] [[1664]]. |
'''Nikola Zrinski''' (na mađarskom: Zrínyi Miklós): [[Čakovec]], [[1. maj]] [[1620]] - [[Kuršanec kod Čakovca]], [[18. novembar]] [[1664]]. |
||
Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban [[Juraj |
Nikola Zrinski bio je [[hrvatski]] [[ban]] od godine [[1647]]. do [[1664]]. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je [[Nikola Šubić Zrinski|Nikole Šubića Zrinskog]], heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban [[Juraj V Zrinski]], umro je 1626. godine u dobi od 27 godina u vojnom logoru u Požunu (današnja [[Bratislava]] u Slovačkoj), ostavivši mladu suprugu i dvoje male djece. |
||
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom. |
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat [[Petar Zrinski]], ratovao protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]], te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom. |
||
Verzija na dan 21 januar 2009 u 14:51
 | Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Nikola | |
|---|---|
 |
Nikola Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Miklós): Čakovec, 1. maj 1620 - Kuršanec kod Čakovca, 18. novembar 1664.
Nikola Zrinski bio je hrvatski ban od godine 1647. do 1664. Rođen je u Čakovcu, u Međimurju, na sjeveru Hrvatske. Praunuk je Nikole Šubića Zrinskog, heroja obrane tvrđave Sigeta od turske najezde. Njegov otac, hrvatski ban Juraj V Zrinski, umro je 1626. godine u dobi od 27 godina u vojnom logoru u Požunu (današnja Bratislava u Slovačkoj), ostavivši mladu suprugu i dvoje male djece.
Uspješno je, kao i njegov mlađi brat Petar Zrinski, ratovao protiv Turaka, te sudjelovao i u 30-godišnjem ratu. Zbog pokazanog herojstva i vojne vještine, kralj Ferdinand III imenovao ga je 1647. godine hrvatskim banom.
Zrinski je bio mudar političar, intelektualac i pjesnik. Govorio je pet jezika: hrvatski, njemački, mađarski, latinski i italijanski.
Napisao je na mađarskom jeziku knjigu lirike Sirena Jadranskog mora (Adriai tengernek syrenaia, 1651). Takođe je autor i prvog epa na mađarskom jeziku Propast Sigeta (Opsidio Szigetiana/Szigeti veszedelem, 1647-48). U Mađarskoj je smatran jednim od najvećih mađarskih književnika.
Nezadovoljan politikom bečkog dvora, osobito nepovoljnim Vašvarskim mirom, udružio se s mađarskim feudalcima i bio jedan od vođa urote poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota. Međutim, ubrzo je poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u lovu na vepra, sa sumnjom da je u njegovu smrt umiješan bečki carski dvor. To se dogodilo 18. novembra 1664. u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca.
Nikolu Zrinskog je nakon njegove smrti naslijedio sin Adam Zrinski, kasniji bečki dvorski komornik i potpukovnik carske vojske. On je preuzeo i knjižnicu svog oca poznatu pod imenom Bibliotheca Zriniana.