Razlika između verzija stranice "Albert Speer"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Infokutija biografija
[[Datoteka:Albert-Speer-72-929.jpg|mini|Albert Speer 1946]]
|ime = Albert
|prezime = Speer
|slika = Albert-Speer-72-929.jpg
|širina slike =
|tekst uz sliku = Albert Speer
|dan rođenja = 19
|mjesec rođenja = mart
|godina rođenja = 1905
|mjesto rođenja = Manheim
|država rođenja = Njemačka
|dan smrti = 1
|mjesec smrti = septembar
|godina smrti = 1981
|mjesto smrti = London
|država smrti = Ujedinjeno Kraljevstvo
|ženski pol =
|država za kategoriju = Njemačka
}}

'''Albert Speer''' ([[19. mart]] [[1905]]-[[1. septembar]] [[1981]]) je bio zloglasni nacistički oligarh i sudionik suđenja u [[Nürnberg]]u. Po zanimanju je bio arhitekt. Rođen je u njemačkom gradu [[Manheim]]u.
'''Albert Speer''' ([[19. mart]] [[1905]]-[[1. septembar]] [[1981]]) je bio zloglasni nacistički oligarh i sudionik suđenja u [[Nürnberg]]u. Po zanimanju je bio arhitekt. Rođen je u njemačkom gradu [[Manheim]]u.
Želio je biti matematičar, ali je studirao arhitekturu.
Želio je biti matematičar, ali je studirao arhitekturu.

Verzija na dan 22 januar 2009 u 21:57

Albert

Albert Speer (19. mart 1905-1. septembar 1981) je bio zloglasni nacistički oligarh i sudionik suđenja u Nürnbergu. Po zanimanju je bio arhitekt. Rođen je u njemačkom gradu Manheimu. Želio je biti matematičar, ali je studirao arhitekturu.

1927. godine postao je pomoćnik Heinricha Tessenowa. Tessenow se nije slagao sa politikom nacizma, ali studenti kojima je Speer triput sedmično držao seminarsku nastavu jesu, pa je prisustvovao jednom skupu nacista 1930. godine.

Oduševljen likom i djelom Adolfa Hitlera, prisustvovao je još nekim skupovima koje je vodio Goebbels.

1931. godine se ženi i pristupa Nacističkoj stranci.

1932. obnavlja ministarstvo propagande.

1934. postaje glavni arhitekt Stranke.

1937. na Međunarodnoj izložbi osvaja zlatnu medalju.

Navodno je deportirao Židove iz njihovih domova da bi stvorio mjesta za svoje građevine.

1942. postaje ministar ratne proizvodnje. Koristio je i prisilni rad. Nekoliko puta je namjeravao ubiti Hitlera, ali je zbog niza razloga odustao od tog čina.

Nakon uhićenja na kraju rata, sjeo je na optuženičku klupu kao sudionik tog procesa. Pokajao se za svoje grijehe. Osuđen je na dvadeset godina zatvora. Proveo ih je u zatvoru Spandau, Istočni Berlin.

U tri godine zatvoreništva pročitao je 500 knjiga. Napisao je i nekoliko knjiga. 1966. pušten je iz zatvora. To je bio veliki medijski događaj. Imao je sina Alberta mlađeg i kći Hildu.

Umro je u 76.godini života od moždanog krvarenja u Londonu.

Šablon:Nurnberg