Razlika između verzija stranice "Njemačka"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
HarunB (razgovor | doprinosi)
mNo edit summary
HarunB (razgovor | doprinosi)
Zadnji paragraf uvoda
Red 29: Red 29:


Za područje pod imenom [[Germania]] u kojoj živi nekoliko [[Germani|Germanskih naroda]] se zna i bilježi već od 100. godine n.e. Počevši od [[10. vijek|10. vijeka]], njemačka područja čine središnji dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] koje traje sve do [[1806]]. godine. Tokom [[16. vijek|16. vijeka]], sjever Njemačke postaje središte [[Reformacija|protestanske reformacije]]. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena [[nacionalna država]] nakon [[Njemačko ujedinjenje|Njemačkog ujedinjenja]] tokom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] [[1871]]. godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Njemačka je bila podijeljena u dvije zasebne države: [[Njemačka Demokratska Republika|Istočnu Njemačku]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačk]] u skladu s granicama savezničkih okupacionih zona.<ref>[[Federal Constitutional Court of Germany]] (2 BvF 1/73; BVerfGE 36, 1): The [[German Reich]] as the German state is identically the very same to the [[West Germany|Federal Republic of Germany]] [because it exists as a nation-state and ''international legal personality'' ([[public international law]]) since 1871]. In 1949, at [[East Germany|East]] – West Germany division there was no foundation of a new West German state and no successor of the German Reich, instead of that a part of Germany was reorganized.</ref> Dvije države su [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjne]] [[1990]]. godine. Zapadna Njemačka je [[1957]]. godine postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. godine postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene [[Schengenski sporazum|Schengenske zone]] i usvojila je Evropsku valutu, [[Euro]], [[1999]]. godine.
Za područje pod imenom [[Germania]] u kojoj živi nekoliko [[Germani|Germanskih naroda]] se zna i bilježi već od 100. godine n.e. Počevši od [[10. vijek|10. vijeka]], njemačka područja čine središnji dio [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] koje traje sve do [[1806]]. godine. Tokom [[16. vijek|16. vijeka]], sjever Njemačke postaje središte [[Reformacija|protestanske reformacije]]. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena [[nacionalna država]] nakon [[Njemačko ujedinjenje|Njemačkog ujedinjenja]] tokom [[Francusko-pruski rat|Francusko-pruskog rata]] [[1871]]. godine. Nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], Njemačka je bila podijeljena u dvije zasebne države: [[Njemačka Demokratska Republika|Istočnu Njemačku]] i [[Zapadna Njemačka|Zapadnu Njemačk]] u skladu s granicama savezničkih okupacionih zona.<ref>[[Federal Constitutional Court of Germany]] (2 BvF 1/73; BVerfGE 36, 1): The [[German Reich]] as the German state is identically the very same to the [[West Germany|Federal Republic of Germany]] [because it exists as a nation-state and ''international legal personality'' ([[public international law]]) since 1871]. In 1949, at [[East Germany|East]] – West Germany division there was no foundation of a new West German state and no successor of the German Reich, instead of that a part of Germany was reorganized.</ref> Dvije države su [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjne]] [[1990]]. godine. Zapadna Njemačka je [[1957]]. godine postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. godine postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene [[Schengenski sporazum|Schengenske zone]] i usvojila je Evropsku valutu, [[Euro]], [[1999]]. godine.

Njemačka je [[Federacija|federalna]] [[Parlamentarna republika]] sastavljena od [[Države Njemačke|16 saveznih država]]. Glavni i ujedno najveći grad je [[Berlin]]. Njemačka je članica [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]], [[NATO|NATO-a]], [[G8]] i [[Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj|OECD-a]]. Ona je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, sa trećom najvećom privredom po nominalnom [[Bruto domaći proizvod|BDP-u]] i petom po [[Paritet kupovne moći|PKM-u]]. Ona je najveći izvoznik i drugi najveći uvoznik robe. Godišnje alocira drugi najveći iznos međunarodne pomoći u svijetu<ref> [http://www.topnews.in/germany-worlds-second-biggest-aid-donor-after-us-229970 Germany world's second biggest aid donor after US] TopNews, India, Retrieved 2008, 04-10.</ref>, dok je sešta u svijetu po vojnim troškovima.<ref>{{cite web
|url = http://www.sipri.org/contents/milap/milex/mex_major_spenders.pdf/download
|title = The fifteen major spenders in 2006| accessdate = 2007-08-23 | year = 2007| format = PDF | work = Recent trends in military expenditure | publisher = Stockholm International Peace Research Institute }}</ref> Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem [[Socijalna sigurnost|socijalne sigurnosti]]. Drži važnu ulogu u Evropskoj politici a održava mnoga bliska partnerstva i na globalnom nivou.<ref>[http://www.iht.com/articles/2008/04/04/europe/poll.php The leader of Europe? Answers an ocean apart] International Herald Tribune. April 4, 2008. Retrieved 2008, 04-04.</ref> Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i teknoloških područja.<ref>[http://www.innovations-report.de/html/berichte/informationstechnologie/bericht-109339.html Confidently into the Future with Reliable Technology] www.innovations-report.de. May 7, 2008. Retrieved 2008, 04-04.</ref>


== Historija ==
== Historija ==

Verzija na dan 5 februar 2009 u 21:41

Savezna Republika Njemačka
Bundesrepublik Deutschland
Zastava Njemačke Grb Njemačke
Zastava Grb
Himna"Das Lied der Deutschen" ("Pjesma njemaca")
Položaj Njemačke na karti
Položaj Njemačke
Glavni grad Berlin
Službeni jezik njemački
Državno uređenje  
Horst Köhler
Angela Merkel
Zakonodavstvo  
Nezavisnost 18. januar 1871. (ustanovljeno Njemačko carstvo
Površina
• Ukupno
357,021 km2 (63.)
• Vode (%)
2.41
Stanovništvo
• Ukupno
82,314,900 Procjena 2006 (14.)
230/km2 
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Pozivni broj +49
Internetska domena .de

Njemačka, službeno Savezna Republika Njemačka, je država u Srednjoj Evropi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem; na istoku sa Poljskom i Češkom; na jugu sa Austrijom i Švicarskom; a na zapadu sa Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Holandijom. Teritorij Njemačke zauzima površinu od 357.021 kvadratnih kilometara i ima umjerenu sezonsku klimu. Sa 82 miliona stanovnika je najnaseljenija država među država članicama Evropske unije, te treća po broju migranata u svijetu.[1]

Za područje pod imenom Germania u kojoj živi nekoliko Germanskih naroda se zna i bilježi već od 100. godine n.e. Počevši od 10. vijeka, njemačka područja čine središnji dio Svetog Rimskog Carstva koje traje sve do 1806. godine. Tokom 16. vijeka, sjever Njemačke postaje središte protestanske reformacije. Njemačka se prvi put pojavljuje kao savremena nacionalna država nakon Njemačkog ujedinjenja tokom Francusko-pruskog rata 1871. godine. Nakon drugog svjetskog rata, Njemačka je bila podijeljena u dvije zasebne države: Istočnu Njemačku i Zapadnu Njemačk u skladu s granicama savezničkih okupacionih zona.[2] Dvije države su ujedinjne 1990. godine. Zapadna Njemačka je 1957. godine postala osnivačka članica Evropske zajednice, koja 1993. godine postaje Evropska unija. Njemačka je dio neograničene Schengenske zone i usvojila je Evropsku valutu, Euro, 1999. godine.

Njemačka je federalna Parlamentarna republika sastavljena od 16 saveznih država. Glavni i ujedno najveći grad je Berlin. Njemačka je članica Ujedinjenih nacija, NATO-a, G8 i OECD-a. Ona je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, sa trećom najvećom privredom po nominalnom BDP-u i petom po PKM-u. Ona je najveći izvoznik i drugi najveći uvoznik robe. Godišnje alocira drugi najveći iznos međunarodne pomoći u svijetu[3], dok je sešta u svijetu po vojnim troškovima.[4] Ona je razvila visoki standard života i uspostavila opsežni sistem socijalne sigurnosti. Drži važnu ulogu u Evropskoj politici a održava mnoga bliska partnerstva i na globalnom nivou.[5] Njemačka je poznata i kao vodeća zemlja u nekoliko naučnih i teknoloških područja.[6]

Historija

Njemački jezik i "Germanizam" postoje više od hiljadu godina, ali je država po imenu Njemačka formirana kao moderna nacionalna država tek 1871. godine, kada je dominacija nad Pruskom propala. Tada je nastao drugi njemački Reich, u historiografiji obično poznat i kao Carstvo.

Prvi Reich, poznatiji i kao Sveto Rimsko Carstvo njemačke nacije, je potekao od Karolinškog Carstva (843), koga su osnovali Čarlemanci 25. decembra 800. godine, a koji je trajao sve do 1806. Tokom ovih hiljadu godina, Nijemci su uspješno proširili svoj uticaj uz pomoć katoličke crkve.

Godine 1530, pokušaj protestantske reformacije katoličke crkve je propao, što je dovelo do formiranja nove, protestantske crkve, koja je postala nova zvanična religija u mnogim njemačkim državama. Ova događanja su dovela do Tridesetogodišnjeg rata (1618), koji je, kada se završio Westfalskim mirom (1648), učinio da Njemačka postane ekonomski iscrpljena i politički nestabilna. Ovakva situacija je omogućila Napoleonu da 1806. porazi Njemačku. Poslije toga, Francuska je postala krvni neprijatelj Njemačke. U Francusko-pruskom ratu (1870), Njemačka se osvetila Francuskoj, kao i u Prvom svjetskom ratu (1914), kada je invazija na Francusku bila glavni cilj.

Sveto Rimsko Carstvo se proširilo tako što je sklopljen savez Njemačke i Austrije, gdje je glavnu riječ imala Njemačka. Između 1815. i 1871. Njemačka se sastojala od mnoštva malih država (39), od kojih je napravljen Njemački savez (Deutscher Bund).

Drugi Reich je proglašen u Versaju, 18. januara 1871, poslije poraza Francuske. Ovo je uglavnom bio rezultat Otta von Bismarcka, njemačkog najprominentnijeg državnika 19. vijeka, koji je bio poznat kao "kulturni borac" protiv katoličanstva i borac za socijalne reforme.

Drugi njemački Reich je okončan Prvim svjetskim ratom, kada je njemački car bio prinuđen da abdicira. Poslije revolucije, konstituisana je demokratska Weimarska Republika. Velika ekonomska moć Njemačke je ostvarena zahvaljujući razultatu Versajskog mira i Velike depresije, što je dovelo do odbacivanja demokratije od strane i lijevo i desno orjentisanih njemačkih građana. Na dvaput održanim izborima 1932, Nacisti su dobili 37,2% glasova u julu, a 33% u novembru. 30. januara 1933, Adolf Hitler je imenovan za kancelara Njemačke, a 23. marta 1933. godine njemački parlament je ukinuo ustav Weimarske Republike. Treći Reich je trajao od 1933. do 1945. i zasnivao se na nacionalsocijalizmu, odnosno nacizmu. 1934. Hitler je preuzeo apsolutnu kontrolu nad vladom, kada je de fakto postao i predsjednik Njemačke. Nakon aneksije Austrije (1938), politika anektiranja susjednih teritorija, dovela je do Drugog svjetskog rata, koji je u Evropi otpočeo 1. septembra 1939. kada je Njemačka okupirala Poljsku. Njemačka i njeni saveznici su imali veliku i dobro kontrolisanu vojsku, koja je preuzela kontrolu nad gotovo cijelom teritorijom Evrope.

Poslije operacije Barbarosa (napada na Sovjetski Savez) 22. juna 1941. otvoren je drugi front na istoku, kao i napada na Sjedinjene Države, kada je prekršen dogovor o nenapadanju Njemačke na SAD, od strane Hitlera (11. decembra 1941. godine). Od 1941. do 1945. nacistička Njemačka, uz pomoć susjednih kolaboracionista, sistematski je ubila 6 miliona Jevreja i 5 miliona uglavnom Slavena i Roma u Holokaustu. Režim je isto tako ubijao homoseksualce i mentalno retardirane osobe i druge "nesposobne" ljude, ali i politički nepodobne građane (naročito komuniste i socijaliste, ali i religiozne vođe). 8. maja 1945. godine Njemačka je kapitulirala poslije okupacije Berlina od strane ruske Crvene Armije i Zapadnih sila. Prije ulaska ruskih trupa u Berlin, Hitler je izvršio samoubistvo.

Rat je rezultirao velikim gubitkom teritorije, etnički je očišćeno 15 miliona Njemaca sa tih prostora, 45-ogodišnju okupaciju tokom koje je nekadašnja teritorija Rajha podjeljena u Austriju, Zapadnu Njemačku, Istočnu Njemačku i dijelove Poljske, Čehoslovačke i Francuske. 1948. i 1949. tokom Berlinske blokade, saveznička vojska dopremala je hranu i sirovine u Zapadni Berlin, koji je tokom Hladnog rata postao enklava okružena ruskom željeznom zavjesom.

Građani Zapadnog Berlina su s vremenom postali proamerički orjentisani. To je bio rezultat mnogih činjenica, uključujući i jak njemački antikomunizam, američki Maršalov plan za rekonstrukciju Evrope poslije rata, osnivanje Evropske zajednice, i generalno podržavanje prisustva zapadnih vojnih formacija u Zapadnom Berlinu. Novostvorena Zapadna Njemačka je postala najveća ekonomska sila u svijetu.

Sovjeti su kontrolisali Njemačku Demokratsku Republiku, koja je bila jedna u nizu socijalističkih satelita Sovjetskog Saveza i članica Varšavskog pakta, sa kontrolom slobodnog kretanja njenih stanovnika. Iznenadno, 13. augusta 1961. godine, Istočna Njemačka je postavila Berlinski zid između Istočnog i Zapadnog Berlina, i potpuno zatvorila granicu prema Zapadnoj Njemačkoj što je onemogućilo normalno cirkulisanje ljudi. Willy Brandt, zapadnoberlinski gradonačelnik i kasniji zapadnonjemački kancelar, pokušao je da smire tenzije, ali njegovo praktično priznavanje gubitka historijske Istočne Njemačke je dovelo do kontroverzi, neki Nijemci su smatrali da je izdajnik, dok su mnogi drugi (naročito mladi ljudi) mislili da je heroj.

Poslije pada komunizma u Evropi, Njemačka se ponovo ujedinila (1990), što je dovelo do ekonomskih problema koji se osjećaju i danas. Berlin je ponovo postao glavni grad. Porodice, koje su bile dugi niz godina rastavljene, ponovo su se spojile. Kao dio postkomunističkog procesa, otvorene su akte tajne policije.

Zajedno sa Francuskom, nova Njemačka igra glavnu ulogu u Evropskoj uniji. Njemačka je država koja se zalaže za zajedničku evropsku politiku, odbranu i sigurnost. Kancelar se redovito poziva na sastanke Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih Naroda.

Vlada

Njemačka je ustavna savezna republika, čiji se politički sistem zasniva na Ustavu iz 1949. godine (Grundgesetz – osnovni zakon). U njoj vlada parlamentarni sistem u kojoj kancelar igra najvažniju ulogu, a koga bira parlament. Bundestag, donji dom njemačkog Parlamenta, u istorijskom Rajhstagu

Parlament (Bundestag), se bira svake pete godine kombinovanim sistemom neposrednog i proporcionalnog biranja. Šesnaest pokrajina predstavlja federalni nivo Bundesrata (Federalno Vijeće), koji je izazvao mnogo polemika na račun odnosa sa Bundestagom zbog neusglašenosti prilikom donošenja odluka i jednog i drugog tijela, što politički sistem čini vrlo komplikovanim.

Funkcija šefa države je povjerena predsjedniku, kome je ograničena moć odlučivanja na ceremonijalne i reprezentativne dužnosti.

Sudsku vlast uključuje Savezni ustavni sud Njemačke (Bundesverfassungsgericht), Savezni vrhovni sud i nekoliko saveznih sudova, odgovornih za kontolisanje nižih sudova. Svi niži sudovi su napravljeni od strane saveznih država.

Zgrada Reichstaga u Berlinu

Politička uprava

Po ustavu Njemačka je zemlja federativnog karaktera sastavljena od 16 saveznih pokrajina. Najveće su pokrajine Niedersachsen/Donja Saksonija i Bayern/Bavarska, a najmanje po površini gradovi, Bremen, Hamburg i Berlin. Federativni karakter zemlje sa različitim historijskim tradicijama osjeti se i danas, tako da su ne rijetko primjetne razlike u mentalitetu i ponašanju Nijemaca na jugu i sjeveru, odnosno zapadu i istoku.

Geografija

Njemačka se proteže od visokih planina Alpa (najviša tačka Cugšpic 2.962 m) na jugu do obala Sjevernog i Baltičkog mora na sjeveru. Između njih, u centalnom dijelu nalaze se planine umjerenih visina, dok su na sjeveru preovlađujuća niska polja (najniža tačka je Neuendorfer/Wilstermarsch na -3.54 m). Kroz Njemačku teku neke od najvećih rijeka: Rajna, Dunav i Elba.

Vrijeme je ponekad nepredvidivo. U sred ljeta moguć je topao dan, a hladan i kišovit odmah sutradan. Ali ekstremne vremenske neprilike su gotovo isključene na području Njemačke osim poplava u dolinama rijeka kada su zimi temperature iznad nule.

Privreda

Njemačka je jedna od vodećih industrijskih zemalja u svijetu, čija se jaka ekonomska moć osjeti i danas u trenucima najnovije svjetske ekonomske krize. Po svome društvenom proizvodu nalazi se na 4. mjestu u svijetu. Regionalne razlike osjete se i u ekonomiji, posebice izmedju istočnih i zapadnih saveznih pokrajina. Ne treba zaboraviti da je Istočna Njemačka blizu 50 godina bila dio socijalističkog sistema, što je podrazumijevalo kolektivno i plansko organiziranje državne imovine. Platežno sredstvo u Njemačkoj je kao i u većini zemalja Evropske Unije euro, koji je 2001. zamijenio njemačku marku.

Stanovništvo

Najveći dio stanovnika čine Nijemci, kao i veće grupe građana stranog porijekla, pogotovo u urbanim centrima i na zapadu zemlje. Nijemci su mahom protestantske i katoličke vjeroispovijesti, a slijede ih zatim muslimani i njemački Židovi, kao i niz manjih vjerskih grupacija. U Njemačkoj živi najmanje 7 miliona stranih državljana, u koje spadaju izbjeglice, inostrani radnici (Gastarbeiter) i njihove porodice. Njemačka je glavni cilj političkih i ekonomskih bjegunaca iz mnogih zemalja u razvoju.

Na sjeveru živi danska manjina, dok u saveznoj državi Brandenburg živi malobrojna slovenska manjina po imenu Lužički Srbi. Frigijski jezik, koji se smatra najsrodnijim engleskom, govori kao maternji oko 12.000 ljudi u Njemačkoj. U seoskim područjima sjeverne Njemačke raširen je donjosaski jezik.

Doseljavanjem se stvorila i znatna turska manjina. Ostale značajne manjine su Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Poljaci, Italijani i Rusi.

Njemačka je među prvim zemljama u svijetu po obrazovanju, tehnološkom razvitku i privrednoj proizvodnji. Od kraja 2. svjetskog rata, broj mladih koji upisuju fakultete porastao je više od tri puta, a zanatske i tehničke škole u Njemačkoj spadaju u sam svetski vrh. S prihodima od 25.000 eura po glavi stanovnika, Njemačka je društvo srednje klase. Širokogrudan sistem socijalnog osiguranja omogućuje besplatno zdravstvo, naknade za nezaposlenost i ostale socijalne prednosti. Nijemci su veliki turisti - svake godine milioni Nijemaca putuju u inostranstvo.

Luka u Hamburgu

Kultura

Njemačka je kao zemlja uveliko pridonijela svjetskoj kulturi. Tu su rođeni veliki skladatelji ozbiljne muzike, kao: Beethoven, Bach, Brahms i Wagner, klasični pjesnici poput Goethea i Schiller, likovni umjetnici poput Duerera, Ernsta i Beusa, a Njemačka je domovina i filozofa, među kojima su najznačajniji: Kant, Hegel, Marx i Nietzsche, te naučnici Einstein, Born i Plank.

Njemački jezik, koji se sastoji od nekoliko velikih dijalekata, u 19. vijeku je bio jezik komunikacije u srednjoj, istočnoj i sjevernoj Evropa, a i danas se uči širom svijeta kao jedan od najvažnijih jezika.

Relevantni članci

Reference

  1. ^ Germany: Inflow of foreign population by country of nationality, 1994 to 2003
  2. ^ Federal Constitutional Court of Germany (2 BvF 1/73; BVerfGE 36, 1): The German Reich as the German state is identically the very same to the Federal Republic of Germany [because it exists as a nation-state and international legal personality (public international law) since 1871]. In 1949, at East – West Germany division there was no foundation of a new West German state and no successor of the German Reich, instead of that a part of Germany was reorganized.
  3. ^ Germany world's second biggest aid donor after US TopNews, India, Retrieved 2008, 04-10.
  4. ^ "The fifteen major spenders in 2006" (PDF). Recent trends in military expenditure. Stockholm International Peace Research Institute. 2007. Pristupljeno 2007-08-23. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ The leader of Europe? Answers an ocean apart International Herald Tribune. April 4, 2008. Retrieved 2008, 04-04.
  6. ^ Confidently into the Future with Reliable Technology www.innovations-report.de. May 7, 2008. Retrieved 2008, 04-04.

Vanjski linkovi


Šablon:Link FA

Šablon:Link FA

Šablon:Link FA

Šablon:Link FA

Šablon:Link FA

Šablon:Link FA

Šablon:Link FA Šablon:Link FA