Razlika između verzija stranice "Koncentracijski logor Omarska"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
mNo edit summary |
m - kategorija "Koncentracioni logori"; + kategorija "Koncentracioni logori za vrijeme rata u BiH" (HotCat) |
||
Red 18: | Red 18: | ||
[[Kategorija:Fašizam]] |
[[Kategorija:Fašizam]] |
||
⚫ | |||
[[Kategorija:Bošnjačke teme]] |
[[Kategorija:Bošnjačke teme]] |
||
[[Kategorija:Bosanski genocid]] |
[[Kategorija:Bosanski genocid]] |
||
[[Kategorija:Zločini]] |
[[Kategorija:Zločini]] |
||
⚫ | |||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
Verzija na dan 9 februar 2009 u 10:59
Koncentracioni logor "Omarska" ili preciznije "Rudnik Omarska" je bio logor za zatvaranje i mučenje bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, sa područja općine Prijedor tokom 1992. godine. Logor su organizirali lokalne vlastodršci nakon nasilnog preuzimanja vlasti, od strane Srpske demokratske stranke, u općini tokom mjeseca maja iste godine. Tada je organizirana sistematska kampanja zatvaranja i protjerivanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije, a njihova imovina je pljačkana i uništavana.
Tačna lokacija logora je rudnik željezne rude "Omarska", udaljen nekoliko kilometara od istoimene srpske varošice. U logoru je bilo zatvoreno, u krajnje nečovječnim uvjetima, više hiljada ljudi. Logoraši su bili izloženi torturi različitog tipa: fizičkom mučenju, psihičkom maltretiranju, silovanjima i raznim oblicima seksualnog mučenja, te ubistvima.
Logor je bio dio organiziranog sistema deportacije i zatvaranja bošnjačkog i hrvatskog stanovništva tokom 1992. godine. Na teritoriju općine Prijedor, uz logor "Rudnik Omarska", djelovalo je više sličnih mjesta mučilišta i stratišta poput "Keraterma" u Prijedoru, "Trnopolja" kod Kozarca i drugih, a usko su povezani i s koncentracionim logorom "Manjača" na teritoriju općine Banja Luka.
Kroz logor "Rudnik Omarska" prošlo je više hiljada ljudi. Prema iskazima svjedoka, sa suđenja na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u logoru je bilo pritvoreno i više desetina žena. Dio njih bio je izložen sistematskim mučenjima i silovanjima.
Računa se da je na području prijedorske općine likvidirano preko tri hiljade ljudi bošnjačke i hrvatske narodnosti. Od toga broja Bošnjaci su činili preko 90% stradalih. Njihovi tjelesni ostaci se ekshumiraju na širem području prijedorske regije. Do sada su u preko 50 masovnih grobnica pronadjeni ostaci preko dvije hiljade ljudi.
Zabilježeno je i više primjera pomaganja zatvorenika od strane lokalnog srpskog stanovništva. Otuda i potreba da se naziv logora tačnije precizira kao Koncentracioni logor "Rudnik Omarska" da se ne bi bacala ljaga na svjetle primjere humanosti i međunacionalne tolerancije.[nedostaje referenca]
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju vodi se više sudskih procesa pojedincima osumnjičenim za zločine počinjene u logoru. Dio njih je osuđen a dio sudskih procesa je prebačen na bosanskohercegovačke sudove.
Pokrenuta je inicijitiva da se ovo strašno mučilište i stratište obilježi dostojnim spomen-obilježjem. Ono bi uz spomenik žrtvama fašističkog terora II svjetskog rata na Mrakovici, bilo važno mjesto na kojem bi se buduće generacije opominjale na opasnosti povampirenog fašizma.