Razlika između verzija stranice "Bosanskohercegovački dinar"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 107: | Red 107: | ||
|} |
|} |
||
Odnos je bio taj da je 100 tzv. novih dinara odgovaralo jednoj njemačkoj marki (DEM) koja je praktički potisnula dinar iz opticaja. Uvođenjem dinara u odnosu 100 BHD = 1 DEM odnos ostaje nepromjenjen sve do uvođenja [[konvertibilna marka|konvertibilne marke]] 1997. |
Odnos je bio taj da je 100 tzv. novih dinara odgovaralo jednoj [[Njemačka marka|njemačkoj marki]] (DEM) koja je praktički potisnula dinar iz opticaja. Uvođenjem dinara u odnosu 100 BHD = 1 DEM odnos ostaje nepromjenjen sve do uvođenja [[konvertibilna marka|konvertibilne marke]] 1997. godine |
||
U to vrijeme se u dijelu BiH koji je većinski naseljen Hrvatima koristi [[hrvatski dinar]], a u području Republike Srpske [[dinar |
U to vrijeme se u dijelu BiH koji je većinski naseljen Hrvatima koristi [[hrvatski dinar]], a u području Republike Srpske [[dinar Republike Srpske]], koji je kasnije zamjenjen [[Jugoslavenski dinar|jugoslavenskim dinarom]]. |
||
[[Kategorija:Privreda Bosne i Hercegovine]] |
[[Kategorija:Privreda Bosne i Hercegovine]] |
Verzija na dan 14 februar 2009 u 19:48
Bosanski dinar je naziv za novac u BiH od 1992-97 godine. Raspadom Jugoslavije i prijetnjom hiperinflacije, koja je kasnije zadesila Srbiju i Crnu Goru, bosanska se vlada odlučuje za uvođenje bosanskog dinara.
Prva serija
1. jula 1992. godine izlaze iz tiska apoeni od 10, 50, 100, 500 i 1000 dinara. Na naličju se naizmjenično nalazi Stari most u Mostaru kao i jedan grb sa krunom i mačem. Nazivi su ispisani latinicom i ćirilicom.
Nominalna vrijednost |
Prednja strana |
Stražnja strana |
Veličina | Prvo izdanje |
---|---|---|---|---|
10 Din | 145 mm × 72 mm | 1. juli 1992 | ||
50 Din | 145 mm × 72 mm | 1. juli 1992 | ||
100 Din | 145 mm × 72 mm | 1. juli 1992 | ||
500 Din | 145 mm × 72 mm | 1. juli 1992 | ||
1000 Din | 145 mm × 72 mm | 1. juli 1992 |
Prva serija sa dodatnim žigom
No bosanski je dinar bio u opticaju uglavnom u području pod kontrolom Armije BiH (Sarajevo...), tako da značaj ove valute nije nikad bio na čitavom području BiH i u nekim su se područjima upotrebljavali jugoslavenski dinari sa raznim žigovima, kao i bosanski dinari koji su bili specifični po tome da su vrijedili samo u nekim područjima (Travnik).
Nominalna vrijednost |
Prednja strana |
Stražnja strana |
Veličina | Prvo izdanje |
---|---|---|---|---|
100.000 Din | Bosanski dinar sa nominalnom vrijednošću od 10 dinara i dodatnim žigom u vrijednosti od 100.000 Din. U upotrebi u području Travnika.[nedostaje referenca] |
145 mm × 72 mm | 10. novembar 1992 |
Druga serija
Od 1992-1994. godine vrijede apoeni, koji su zamijenjeni 1994. godine sa apoenima tzv. novog dinara po odnosu 10.000 starih dinara = 1 dinar. Ove novčanice na poleđini imaju tadašnji grb sa ljiljanima, kao i stari most u Mostaru. Svi su apoeni roza boje na bijelom papiru iste veličine.
Nominalna vrijednost |
Prednja strana |
Stražnja strana |
Veličina | Prvo izdanje |
---|---|---|---|---|
10 Din | 119 mm × 64 mm | 15. august 1994 | ||
20 Din | 119 mm × 64 mm | 15. august 1994 | ||
50 Din | 119 mm × 64 mm | 15. august 1994 | ||
100 Din | 119 mm × 64 mm | 15. august 1994 | ||
500 Din | 119 mm × 64 mm | 15. august 1994 |
Odnos je bio taj da je 100 tzv. novih dinara odgovaralo jednoj njemačkoj marki (DEM) koja je praktički potisnula dinar iz opticaja. Uvođenjem dinara u odnosu 100 BHD = 1 DEM odnos ostaje nepromjenjen sve do uvođenja konvertibilne marke 1997. godine
U to vrijeme se u dijelu BiH koji je većinski naseljen Hrvatima koristi hrvatski dinar, a u području Republike Srpske dinar Republike Srpske, koji je kasnije zamjenjen jugoslavenskim dinarom.