Razlika između verzija stranice "Orkestar"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
<!-- nastavljam rad na članku -->

[[Datoteka:Vienna Mozart Orchestra.JPG|mini|desno|250px|Bečki orkestar]]
[[Datoteka:Vienna Mozart Orchestra.JPG|mini|desno|250px|Bečki orkestar]]
'''Orkestar''' je skupina sastavljena od određenog broja članova/svirača/muzičara koji najčešće interpretiraju djela klasične [[muzika|muzike]]. Orkestar je podijeljen u sekcije, prema vrsti instrumenta.
'''Orkestar''' je skupina sastavljena od određenog broja članova/svirača/muzičara koji najčešće interpretiraju djela klasične [[muzika|muzike]]. Orkestar je podijeljen u sekcije, prema vrsti instrumenta.
Red 12: Red 10:
== Sastav savremenog orkestra ==
== Sastav savremenog orkestra ==


Tipični simfonijski orkestar sastoji se od četiri proporcionalne grupe/sekcije od kojih je svaka sastavljena od instrumenata srodnih po načinu izrade i sviranja. To su: drveni i limeni puhački instrumenti, udaraljke i žičani instrumenti. Orkestri, u zavisnosti od svoje veličine, okupljaju gotovo sve standardne instrumente. Broj instrumenta (i svirača) je rastao tokom historije.
Tipični simfonijski orkestar sastoji se od četiri proporcionalne grupe/sekcije od kojih je svaka sastavljena od instrumenata srodnih po načinu izrade i sviranja. To su: drveni i limeni puhački instrumenti, udaraljke i žičani instrumenti. Orkestri, u zavisnosti od svoje veličine, okupljaju gotovo sve standardne instrumente. Broj instrumenata (i svirača) se povećavao tokom historije.




Red 57: Red 55:
== Historijat ==
== Historijat ==


Historija orkestara datira još iz Starog [[Egipat|Egipta]], tada su to bile grupe uličnih svirača. Nažalost, u vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] muzičari i spontane muzičke skupine su bili zabranjeni(!) <!-- provjeriti --> Moderni orkestri imaju svoje začetke u XV i XVI stoljeću kada kompozitori počinju stvarati djela za grupe svirača.
Porijeklo orkestara datira još iz Starog [[Egipat|Egipta]], tada su to bile grupe uličnih svirača. Nažalost, u vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] muzičari i spontane muzičke skupine su bili zabranjeni(!) <!-- provjeriti --> Moderni orkestri imaju svoje začetke u XV i XVI stoljeću kada kompozitori počinju stvarati djela za grupe svirača.


Veliki uticaj na sastav i muziciranje orkestara imali su [[Ludwig van Beethoven]] i [[Richard Wagner]]. Beethovenov genije je proširio klasični model orkestra dodavanjem više puhačkih instrumenata čime je obogatio spektar i punoću zvuka orkestra a što su naročito zahtijevale njegove simfonije s dosta dramatike, krešenda i potrebe za harmonijskom fleksibilnošću. Velikan muzike Wagner stvarao je djela koja su često bila veoma kopleksna; djelo 'Das Rheingold' iziskivalo je čak šest harfi. Wagner je isticao važnost tempa, dinamike i, samim tim, uloge dirigenta.
Veliki uticaj na sastav i muziciranje orkestara imali su [[Ludwig van Beethoven]] i [[Richard Wagner]]. Beethovenov genije je proširio klasični model orkestra dodavanjem više puhačkih instrumenata čime je obogatio spektar i punoću zvuka orkestra a te nove kvalitete su naročito zahtijevale njegove simfonije s mnogo dramatike, krešenda i potrebe za harmonijskom fleksibilnošću. Velikan muzike Wagner stvarao je djela koja su često bila veoma kopleksna; djelo 'Das Rheingold' iziskivalo je čak šest harfi. Wagner je isticao važnost tempa, dinamike i, samim tim, uloge dirigenta.


== Kurioziteti ==
== Kurioziteti ==


Post-revolucionarni simfonijski orkestar Persimfans osnovan je 1922. godine u bivšem [[SSSR]]-u. Posebnost ovog orkestra bila je u tome da su njegovi članovi smatrali da nema potrebe za dirigentom i njegovom [[diktator]]skom palicom (budući u uvjerenju da su prema [[Karl Marx|Karlu Marksu]] svi ljudi jednaki). Umjesto toga, kao vođstvo imali su svoj odbor. Ovaj orkestar imao je samo djelomičan uspjeh (i zbog poteškoća kod promjene tempa) i djelovao je tek samo desetak godina dok [[Staljin]] (Josif Visarionovič Džugašvili) nije svojom [[politika|politikom]] prema kulturi primorao ovaj orkestar na prestanak rada zbog nedostatka sredstava.
Post-revolucionarni simfonijski orkestar Persimfans osnovan je 1922. godine u bivšem [[SSSR]]-u. Posebnost ovog orkestra bila je u tome da su njegovi članovi smatrali da nema potrebe za dirigentom i njegovom [[diktator]]skom palicom (vjerovali su u tvrdnju [[Karl Marx|Karla Marksa]] da su svi ljudi jednaki). Umjesto toga, kao vođstvo imali su svoj odbor. Ovaj orkestar imao je samo djelomičan uspjeh (pa i zbog poteškoća kod promjene tempa) i djelovao je tek samo desetak godina dok [[Staljin]] (Josif Visarionovič Džugašvili) nije svojom [[politika|politikom]] prema kulturi primorao ovaj orkestar na prestanak rada zbog nedostatka sredstava.


Orpheus Chamber Orchestra iz [[New York]]a bio je donekle uspješniji primjer orkestra bez dirigenta. U nekim drugim slučajevima, glavni je muzičar, obično prva violina, preuzimao ulogu umjetničkog direktora i rukovodio je probama.
Orpheus Chamber Orchestra iz [[New York]]a je donekle uspješniji primjer orkestra bez dirigenta. U nekim drugim slučajevima, glavni je muzičar, obično prva violina, preuzimao ulogu umjetničkog direktora i rukovodio je probama.


Nekoliko kompozitora odlučilo se komponovati muziku čija je izvedba zahtijevala istovremeno sviranje nekoliko orkestara pod palicom više dirigenata od kojih je jedan bio glavni. Primjer veoma kompleksnog 'polisimfonijskog' muzičkog djela je Treća simfonija Evgenija Kosticina, sa devet dirigenata!
Nekoliko kompozitora odlučilo se komponovati muziku čija je izvedba zahtijevala istovremeno sviranje nekoliko orkestara pod palicom više dirigenata od kojih je jedan bio glavni. Primjer veoma kompleksnog 'polisimfonijskog' muzičkog djela je Treća simfonija Evgenija Kosticina, sa devet dirigenata!

Verzija na dan 18 februar 2009 u 19:01

Bečki orkestar

Orkestar je skupina sastavljena od određenog broja članova/svirača/muzičara koji najčešće interpretiraju djela klasične muzike. Orkestar je podijeljen u sekcije, prema vrsti instrumenta. Orkestar s manjim brojem članova zovemo kamerni orkestar, a velike orkestre zovemo filharmonijski orkestar i simfonijski orkestar. Kamerni orkestar obično broji 30-50 članova a filharmonijski i simfonijski do 100 pa i više. Filharmonijski orkestar osnivaju članovi koji ga čine a članom simfonijskog orkestra postaje se putem konkursa. Orkestrom upravlja dirigent.

Etimologija riječi 'orkestar' potiče iz antičkog teatra u Staroj Grčkoj kojom se označavao prostor između scene i dijela rezervisanog za gledaoce. Taj prostor je koristio hor.



Sastav savremenog orkestra

Tipični simfonijski orkestar sastoji se od četiri proporcionalne grupe/sekcije od kojih je svaka sastavljena od instrumenata srodnih po načinu izrade i sviranja. To su: drveni i limeni puhački instrumenti, udaraljke i žičani instrumenti. Orkestri, u zavisnosti od svoje veličine, okupljaju gotovo sve standardne instrumente. Broj instrumenata (i svirača) se povećavao tokom historije.


Limeni puhački instrumenti
4 roga
3 trube
3 trombona (2 tenora, 1 bas)
Tube
Raspored instrumenata u orkestru
Drveni puhački instrumenti
Pikolo flauta
3 flaute
3 oboe
Engleski rog
Alt klarinet
Tenor klarinet
Bas klarinet
3 fagota
Kontrafagot
Udaraljke
Timpani
Doboš
Bas bubanj
Cimbala
Tam-tam
Triangl
Ksilofon
Vibrafon
Zvona
Klavijature
Klavir
Čembalo
Žičani instrumenti
Harfa
16 Prvih violina
14 Drugih violina
12 Viola
10 violončela
8 Kontrabasa

Historijat

Porijeklo orkestara datira još iz Starog Egipta, tada su to bile grupe uličnih svirača. Nažalost, u vrijeme Rimskog Carstva muzičari i spontane muzičke skupine su bili zabranjeni(!) Moderni orkestri imaju svoje začetke u XV i XVI stoljeću kada kompozitori počinju stvarati djela za grupe svirača.

Veliki uticaj na sastav i muziciranje orkestara imali su Ludwig van Beethoven i Richard Wagner. Beethovenov genije je proširio klasični model orkestra dodavanjem više puhačkih instrumenata čime je obogatio spektar i punoću zvuka orkestra a te nove kvalitete su naročito zahtijevale njegove simfonije s mnogo dramatike, krešenda i potrebe za harmonijskom fleksibilnošću. Velikan muzike Wagner stvarao je djela koja su često bila veoma kopleksna; djelo 'Das Rheingold' iziskivalo je čak šest harfi. Wagner je isticao važnost tempa, dinamike i, samim tim, uloge dirigenta.

Kurioziteti

Post-revolucionarni simfonijski orkestar Persimfans osnovan je 1922. godine u bivšem SSSR-u. Posebnost ovog orkestra bila je u tome da su njegovi članovi smatrali da nema potrebe za dirigentom i njegovom diktatorskom palicom (vjerovali su u tvrdnju Karla Marksa da su svi ljudi jednaki). Umjesto toga, kao vođstvo imali su svoj odbor. Ovaj orkestar imao je samo djelomičan uspjeh (pa i zbog poteškoća kod promjene tempa) i djelovao je tek samo desetak godina dok Staljin (Josif Visarionovič Džugašvili) nije svojom politikom prema kulturi primorao ovaj orkestar na prestanak rada zbog nedostatka sredstava.

Orpheus Chamber Orchestra iz New Yorka je donekle uspješniji primjer orkestra bez dirigenta. U nekim drugim slučajevima, glavni je muzičar, obično prva violina, preuzimao ulogu umjetničkog direktora i rukovodio je probama.

Nekoliko kompozitora odlučilo se komponovati muziku čija je izvedba zahtijevala istovremeno sviranje nekoliko orkestara pod palicom više dirigenata od kojih je jedan bio glavni. Primjer veoma kompleksnog 'polisimfonijskog' muzičkog djela je Treća simfonija Evgenija Kosticina, sa devet dirigenata!

Osim gore navedenih vrsta orkestara postoje i drugi čiju namjenu objašnjava sam njihov naziv: plesni orkestar, zabavni orkestar, filmski orkestar, big band, sving orkestar itd.