Razlika između verzija stranice "Glagoljica"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: tr:Glagol Alfabesi |
m robot Dodaje: ca:Glagolític |
||
Red 158: | Red 158: | ||
[[bg:Глаголица]] |
[[bg:Глаголица]] |
||
[[br:Lizherenneg c'hlagolitek]] |
[[br:Lizherenneg c'hlagolitek]] |
||
[[ca:Glagolític]] |
|||
[[cs:Hlaholice]] |
[[cs:Hlaholice]] |
||
[[cv:Глаголица]] |
[[cv:Глаголица]] |
Verzija na dan 17 april 2009 u 14:10
Historija alfabeta |
---|
srednje bronzano doba 19–15. vijek p. n. e.
|
meroitičko 3. vijek p. n. e. |
Geneologija |
Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. vijeka. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metodije, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) je na osnovu jezika makedonskih Slavena iz okoline Soluna sastavio prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige. Već početkom 16. vijeka sve je više potiskuje latinica, međutim u nekim hrvatskim krajevima je pod zaštitom Vatikana preživjela sve do 19. stoljeća.
Porijeklo naziva
Ime Glagoljica potiče od staroslavenske rijeći glagolati što znači govoriti.
I u drugim slavenskim jezicima glagoljica ima slične nazive: na češkom hlaholice, na slovačkom hlaholika, na poljskom głagolica, na ruskom i bugarskom глаго́лица (ili glagoljica), na ukrajinskom глаголиця, na bjeloruskom глаголіца, na slovenskom glagolica itd.
Oblici glagoljice
Glagoljica ima oko 40 slova, zavisno o vrsti. Postojale su dva oblika glagoljice: obli (nastao 862. godine) i uglasti (nastao u 12. stoljeću u Hrvatskoj). Obla glagoljica se najviše koristila u hrvatskim primorskim krajevima Istra, Dalmacija i kvarnerska ostrva, prije svega Krk, Cres i Lošinj, ali se koristila i u unutrašnjosti Like i Krbave, sve do Kupe, čak do Međimurja i slovenskih krajeva.
Najpoznatiji pronalasci
Najpoznatiji glagoljaški spomenik, Baščanska ploča, pokazuje umjerenu oblost. Baščanska ploča je pronađena kod Baške na ostrvu Krk, a nastala je početkom 12. soljeća.
Prva knjiga štampana glagoljicom je Misal po zakonu rimskoga dvora (Missale Romanum Glagolitice) iz 1483 za koji se sa sigurnošću može reći da je štampana u Kosinju u Lici.
Također pogledajte
Vanjski linkovi
- Hronološki popis najvažnijih glagoljskih spomenika
- Staroslavenski institut
- Fucic, Branko: Glagoljski natpisi. (In: Djela Jugoslavenske Akademije Znanosti i Umjetnosti, knjiga 57.) Zagreb, 1982. 420 p.
- Fullerton, Sharon Golke: Paleographic Methods Used in Dating Cyrillic and Glagolitic Slavic Manuscripts. (In: Slavic Papers No. 1.) Ohio, 1975. 93 p.
- Gosev, Ivan: Rilszki glagolicseszki lisztove. Szofia, 1956. 130 p.
- V. Jagic Glagolitica. Würdigung neuentdeckter Fragmente, Wien, 1890.
- Japundžić,M.: The Croatian Glagolitic Writing, in Tko su i odakle Hrvati, Zagreb 1994.p.73-75.
H. Miklas (Hrsg.) Glagolitica: zum Ursprung der slavischen Schriftkultur, Wien, 2000.
- Steller, Lea-Katharina: A glagolita írás In: B.Virághalmy, Lea: Paleográfiai kalandozások. Szentendre, 1995. ISBN 9634509223
- Vais, Joseph: Abecedarivm Palaeoslovenicvm in usum glagolitarum. Veglae, [Krk], 1917. XXXVI, 74 p.
- Vajs, Josef: Rukovet hlaholske paleografie. Uvedení do knizního písma hlaholskeho. V Praze, 1932. 178 p, LIV. tab.