Razlika između verzija stranice "Jelena Šubić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 1: Red 1:
:''Ne treba je miješati sa suprugom njenoga brata, [[Jelena Nemanjić|Jelenom Nemanjić-Šubić]].''
:''Ne treba je miješati sa suprugom njenoga brata, [[Jelena Nemanjić|Jelenom Nemanjić-Šubić]].''


'''Jelena Šubić''' je bila srednjovjekovna plemkinja porijeklom iz hrvatske vladarske porodice [[Šubići]]. Rođena je početkom [[14. vijek]]a i bila je kćerka [[Juraj II Šubić|Juraja II Šubića]].
'''Jelena Šubić''' je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke porodice [[Šubići|Šubića]]. Rođena je početkom [[14. vijek]]a i bila je kćerka [[Juraj II Šubić|Juraja II Šubića]].


Udala se za [[Vladislav Kotromanić|Vladislava Kotromanića]], brata bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]. Jelenina udaja za Vladislava je opet zbližila moćne porodice [[Kotromanići|Kotromanića]] i [[Šubići|Šubića]], <ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942.</ref> a vjenčanje je obavio trogirski biskup Lampridi. <ref name="Mandić"> Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978.</ref> Kako su Jelena i Vladislav bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban otpust od pape kako bi brak bio valjan u očima [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]]. Za taj otpust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao otpust za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice na zahtjev bana [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Šubića]], što je Jelenin brak s Vladislavom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. <ref name="Draganović"/><ref name="Mandić"/>
Udala se za [[Vladislav Kotromanić|Vladislava Kotromanića]], brata bosanskog bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II Kotromanića]]. Jelenina udaja za Vladislava je opet zbližila moćne porodice [[Kotromanići|Kotromanića]] i [[Šubići|Šubića]], <ref name="Draganović"> Krunoslav Draganović, ''Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine'', Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942.</ref> a vjenčanje je obavio trogirski biskup Lampridi. <ref name="Mandić"> Dominik Mandić, ''Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine'', Ziral, 1978.</ref> Kako su Jelena i Vladislav bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban otpust od pape kako bi brak bio valjan u očima [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]]. Za taj otpust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao otpust za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice na zahtjev bana [[Mladen II Bribirski (Šubić)|Mladena II Šubića]], što je Jelenin brak s Vladislavom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. <ref name="Draganović"/><ref name="Mandić"/>


Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se [[1353]]. godine odrekao nasljednih prava u korist svoga petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja. <ref name="Fine"> John Van Antwerp Fine, ''The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century'', Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.</ref><ref name="Čuvalo"> Ante Čuvalo, ''Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina'', Scarecrow Press, 2007.</ref> Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine, a Jelena nakon Tvrtkovog braka s [[Doroteja Šišman|Dorotejom Šišman]].
Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se [[1353]]. godine odrekao nasljednih prava u korist njihovog petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja. <ref name="Fine"> John Van Antwerp Fine, ''The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century'', Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.</ref><ref name="Čuvalo"> Ante Čuvalo, ''Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina'', Scarecrow Press, 2007.</ref> Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine.

Iako nikada nije postala banica Bosne, Jelena je posjedovala značajan uticaj tokom vladavine svoga sina. Potpis kneginje Jelene i kraljice Doroteje se nalazi pored Tvrtkovog potpisa na jednoj povelji [[Dubrovačka republika|Dubrovčanima]], <ref name="Foretić"> Vinko Foretić, ''Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526'', Nakladni zavod MH, 1980.</ref> što znači da je kneginja Jelena umrla nakon Tvrtkovog braka s [[Doroteja Šišman|Dorotejom Šišman]].


== Reference ==
== Reference ==

Verzija na dan 16 maj 2009 u 23:45

Ne treba je miješati sa suprugom njenoga brata, Jelenom Nemanjić-Šubić.

Jelena Šubić je bila srednjovjekovna bribirska i bosanska kneginja porijeklom iz hrvatske plemićke porodice Šubića. Rođena je početkom 14. vijeka i bila je kćerka Juraja II Šubića.

Udala se za Vladislava Kotromanića, brata bosanskog bana Stjepana II Kotromanića. Jelenina udaja za Vladislava je opet zbližila moćne porodice Kotromanića i Šubića, [1] a vjenčanje je obavio trogirski biskup Lampridi. [2] Kako su Jelena i Vladislav bili u drugom i trećem koljenu srodstva, bio je potreban otpust od pape kako bi brak bio valjan u očima Rimokatoličke crkve. Za taj otpust se niko nije pobrinuo, iako je papa ranije dao otpust za brak Vladislavova brata i ortenburške grofice na zahtjev bana Mladena II Šubića, što je Jelenin brak s Vladislavom činilo neispravnim prema kanonskom zakonu. [1][2]

Zbog pogoršanog zdravlja, Vladislav se 1353. godine odrekao nasljednih prava u korist njihovog petnaestogodišnjeg sina Tvrtka, koji je naslijedio Vladislavova brata Stjepana kao ban, a kasnije se okrunio za prvog bosanskog kralja. [3][4] Vladislav je umro u prvim godinama sinove vladavine.

Iako nikada nije postala banica Bosne, Jelena je posjedovala značajan uticaj tokom vladavine svoga sina. Potpis kneginje Jelene i kraljice Doroteje se nalazi pored Tvrtkovog potpisa na jednoj povelji Dubrovčanima, [5] što znači da je kneginja Jelena umrla nakon Tvrtkovog braka s Dorotejom Šišman.

Reference

  1. ^ a b Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942.
  2. ^ a b Dominik Mandić, Sabrana djela Dr. O. Dominika Mandića : Bosna i Hercegovina : Sv. 1. Državna i vjerska pripadnost sredovječne Bosne i Hercegovine, Ziral, 1978.
  3. ^ John Van Antwerp Fine, The Bosnian Church: Its Place in State and Society from the Thirteenth to the Fifteenth Century, Saqi in association with The Bosnian Institute, 2007.
  4. ^ Ante Čuvalo, Historical dictionary of Bosnia and Herzegovina, Scarecrow Press, 2007.
  5. ^ Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Jelena_Šubić&oldid=929799"