Razlika između verzija stranice "Brutalistička arhitektura"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
 
No edit summary
Red 1: Red 1:
[[Slika:Unite d'Habitation (Rightee 2).jpg|right|thumb|[[Unité d'Habitation]], Marseille<br>(Le Corbusier 1952)]]
[[Slika:Unite d'Habitation (Rightee 2).jpg|right|thumb|[[Unité d'Habitation]], Marseille<br>(Le Corbusier 1952)]]


'''Brutalistička arhitektura''' ili '''Brutalizam''' je arhitektonski stil koji je proizašao iz [[moderna arhitektura|moderne arhitekture]] a koji je napredovao od 1950-ih do 1970-ih godina. Početci ovog stila su ponajviše bili inspirisani od strane švicarskog [[arhitekt|arhitekte]] [[Le Corbusier]]-a (specifično sa primjerom zgrade [[Unité d'Habitation]]) i od strane holandskog arhitekte [[Ludwig Mies van der Rohe]]-a. Izraz potiče od francuske riječi ''béton brut'' ili sirovi beton. Brutalistički objekti su obično formirani u obliku blokova, geometrijskih i repetativnih oblika te su često odražavale teksturu drvenih formi korištenih za uklopljivanje materijala a koji je obično bio hrapavi i neobrađen izliveni beton. Objekti mogu ostvariti brutalistički karakter kroz hrapav, blokovni izgled te kroz odražavanje strukturalnih i mehaničkih komponenata i oblika na svom eksterijeru
'''Brutalistička arhitektura''' ili '''Brutalizam''' je arhitektonski stil koji je proizašao iz [[moderna arhitektura|moderne arhitekture]] a koji je napredovao od 1950-ih do 1970-ih godina. Početci ovog stila su ponajviše bili inspirisani od strane švicarskog [[arhitekt|arhitekte]] [[Le Corbusier]]-a (specifično sa primjerom zgrade [[Unité d'Habitation]]) i od strane njemačkog arhitekte [[Ludwig Mies van der Rohe]]-a. Izraz potiče od francuske riječi ''béton brut'' ili sirovi beton. Brutalistički objekti su obično formirani u obliku blokova, geometrijskih i repetativnih oblika te su često odražavale teksturu drvenih formi korištenih za uklopljivanje materijala a koji je obično bio hrapavi i neobrađen izliveni beton. Objekti mogu ostvariti brutalistički karakter kroz hrapav, blokovni izgled te kroz odražavanje strukturalnih i mehaničkih komponenata i oblika na svom eksterijeru


Brutalizam se kao [[arhitektura|arhitektonski stil]] također ponekad udružuje sa [[socijalizam|socijalističkim]] [[utopija|utopijskim]] ideologijama kojima su sami dizajneri bili skloni. Ipak propust da Brutalistički objekti prihvate od strane naprednih zajednica te zbog urbanog propadanja nakon drugog svjetskog rata doprinijelo je da sam arhitektonski stil kao i ideologija izgubi na popularnosti.
Brutalizam se kao [[arhitektura|arhitektonski stil]] također ponekad udružuje sa [[socijalizam|socijalističkim]] [[utopija|utopijskim]] ideologijama kojima su sami dizajneri bili skloni. Ipak propust da Brutalistički objekti prihvate od strane naprednih zajednica te zbog urbanog propadanja nakon drugog svjetskog rata doprinijelo je da sam arhitektonski stil kao i ideologija izgubi na popularnosti.

Verzija na dan 11 maj 2006 u 23:02

Datoteka:Unite d'Habitation (Rightee 2).jpg
Unité d'Habitation, Marseille
(Le Corbusier 1952)

Brutalistička arhitektura ili Brutalizam je arhitektonski stil koji je proizašao iz moderne arhitekture a koji je napredovao od 1950-ih do 1970-ih godina. Početci ovog stila su ponajviše bili inspirisani od strane švicarskog arhitekte Le Corbusier-a (specifično sa primjerom zgrade Unité d'Habitation) i od strane njemačkog arhitekte Ludwig Mies van der Rohe-a. Izraz potiče od francuske riječi béton brut ili sirovi beton. Brutalistički objekti su obično formirani u obliku blokova, geometrijskih i repetativnih oblika te su često odražavale teksturu drvenih formi korištenih za uklopljivanje materijala a koji je obično bio hrapavi i neobrađen izliveni beton. Objekti mogu ostvariti brutalistički karakter kroz hrapav, blokovni izgled te kroz odražavanje strukturalnih i mehaničkih komponenata i oblika na svom eksterijeru

Brutalizam se kao arhitektonski stil također ponekad udružuje sa socijalističkim utopijskim ideologijama kojima su sami dizajneri bili skloni. Ipak propust da Brutalistički objekti prihvate od strane naprednih zajednica te zbog urbanog propadanja nakon drugog svjetskog rata doprinijelo je da sam arhitektonski stil kao i ideologija izgubi na popularnosti.