Prostata

Prikaz prostate i susjednih organa

Prostata (grč. prostátēs) je muška spolna žlijezda predstavlja dio muškog reproduktivnog sistema.

Nalazi se između mjehura i rektuma, a okružuje uretru, cijev koja provodi mokraću iz mjehura kroz penis. Ona proizvodi materije koje ulaze u sastav ejakulata (sperme).

Veličina i građa

Normalno, prostata je veličine i oblika kestena. Pri rođenju, prostata je velika otprilike kao zrno graha. Raste lagano do puberteta, kada se naglo poveća, postižući svoju normalnu veličinu i oblik.

Prosječne dimenzije prostate su: 3.5 x 4.5 x 2.5 cm., a težina normalne prostate se kreće između 16 i 22 grama.Tu veličinu zadržava do sredine četrdesetih godina života, kada se ponovno počne povećavati zbog umnožavanja stanica, koje se naziva adenom, benigna hiperplazija ili doborćudno povećanje prostate.

Oblikom podsijeća na kesten. Sastoji se od glatkih mišićnih stanica i žlijezdanog epitelnog tkiva, okruženog gustom fibroznom kapsulom. Žlijezdano tkivo proizvodi mliječnu tekućinu, sjemenu plazmu.

Funkcija

Produkti prostate ulaze u sastav ejakulata (sperme). U semenoj tečnosti se nalaze materije koje imaju razna biološka dejstva: prostaglandini, imunoglobulini, spermin, fruktoza, limunska kiselina, razni enzimi itd.

Prostaglandini su važni za procese kao što su erekcija, ejakulacija, pokretljivost spermatozoida. Sekret prostate sadrži i materije koje štite repoduktivne i mokraćne puteve od infekcije.

U njoj se nalaze mnoge aktivne tvari koje čija je svrha da štite spermije, održavajući ih pokretnima i omogućuje im preživljavanje.

Bolesti i poremećaji prostate

Statistike su pokazale da od svih unutrašnjih organa čoveka prostata najčeše oboljeva.

• Benigna Prostatična Hiperplazija
• Prostatitis
• Prostatatodinija
• Rak prostate

Benigna prostatična hiperplazija

Benigna prostatična hiperplazija ili dobroćudno uvećanje prostate ne nosi povećan rizik od raka prostate. Razlog je što se razvijaju na različitim mjestima u prostati, dobroćudno povećanje u unutrašnjosti, a rak na vanjskom dijelu žlijezde. Od 30. godine života kod mnogih muškaraca dolazi do povećanja veličine prostate, pa razlikujemo prema težini sljedeća uvećanja:

• malo (do 30 g)
• srednje (30-50 g)
• veliko (50-150 g)
• vrlo veliko (preko 150 g)

dijagnoza se postavlja uz pomoć slejdećih dijagnostičkih metoda: Dijagnoza se postavlja na osnovu:razgovora sa pacijentom,ultrazvučnog pregleda prostate,digitorektalnog pregleda prostate i laboratorijskih analiza.

Prostatitis

Prostatitis je upala prostate najčešće utrokovana biološkim agensima. Razlikuje se akutni i hronični prostatitis. Ranije je najčesći uzročnik prostatitisa bio gonokok, ali danas su to:

• colli bacili (iz mokraćnih puteva ili creva)
• stafiloccocus(iz gnojnih ognjišta, čireva itd.)

streptoccocus (iz disajnih puteva ili polnih organa)

• virusi (grip, mononukleoza, parotitis)
• gljivice
• trihomonas vaginalis
• Chlamidia trachomatis

Karcinom prostate

Karcinom prostate je maligno oboljenje prostate i jedan je od njačešćih tumora kod muškaraca pored karicnoma debelog crijeva i pluća. Javlja se u dobi od 45 godina i nadalje,dok je kod muškaraca mlađih od 45 godina rijetkost.

Vanjski linkovi

• šta treba znati vezano za prostatu
• Plivazdravlje; Prostata
• "Virtualna Prostata" animacija George Washington University Medical Center