Razlika između verzija stranice "Muzej"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
m robot Mijenja: is:Safn (stofnun)
m robot Dodaje: eu:Museo; kozmetičke promjene
Red 8: Red 8:
Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi [[umjetnička galerija]] (za veće zbirke slika i skulptura) i kabinet (za zbirke grafika, novaca i medalja).
Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi [[umjetnička galerija]] (za veće zbirke slika i skulptura) i kabinet (za zbirke grafika, novaca i medalja).


Prvi muzej pojavljuje se u helenističkoj [[Aleksandrija|Aleksandriji]], a današnji tip zbirke umjetnina i rijetkosti u doba renesanse u [[Italija|Italiji]]. I crkvene riznice imat će značajnu ulogu u sakupljanju i čuvanju vrijednih predmeta od srednjeg vijeka pa sve do danas. Iz renesansnih zbirki razvit će se muzeji i galerije. Od vremena [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] muzeji se otvaraju javnosti (1793. godine Louvre je postao prvi nacionalni muzej u Evropi i od njegovog otvaranja kraljevske zbirke Louvrea postaju dostupne široj javnosti.), u [[19. vijek]]u većinom dobivaju vlastite zgrade, prilagođene vlastitoj namjeni, a u [[20. vijek]]u ustaljuju se principi za savremenu muzejsku arhitekturu.
Prvi muzej pojavljuje se u helenističkoj [[Aleksandrija|Aleksandriji]], a današnji tip zbirke umjetnina i rijetkosti u doba renesanse u [[Italija|Italiji]]. I crkvene riznice imat će značajnu ulogu u sakupljanju i čuvanju vrijednih predmeta od srednjeg vijeka pa sve do danas. Iz renesansnih zbirki razvit će se muzeji i galerije. Od vremena [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] muzeji se otvaraju javnosti (1793. godine Louvre je postao prvi nacionalni muzej u Evropi i od njegovog otvaranja kraljevske zbirke Louvrea postaju dostupne široj javnosti.), u [[19. vijek]]u većinom dobivaju vlastite zgrade, prilagođene vlastitoj namjeni, a u [[20. vijek]]u ustaljuju se principi za savremenu muzejsku arhitekturu.


Osim izložbenih prostorija muzej ima spremišta (čitav se inventar rijetko izlaže), prostorije za restauriranje i prepariranje muzejskih predmeta, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje, s inventarima i bibliotekom. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i drugim ratovima mnoštvo muzeja je uništeno.
Osim izložbenih prostorija muzej ima spremišta (čitav se inventar rijetko izlaže), prostorije za restauriranje i prepariranje muzejskih predmeta, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje, s inventarima i bibliotekom. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i drugim ratovima mnoštvo muzeja je uništeno.
Red 56: Red 56:
[[es:Museo]]
[[es:Museo]]
[[et:Muuseum]]
[[et:Muuseum]]
[[eu:Museo]]
[[fa:موزه]]
[[fa:موزه]]
[[fi:Museo]]
[[fi:Museo]]

Verzija na dan 12 juli 2009 u 04:25

Muzej (od starogrčkog . μουσείο[ν], musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - hronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl. predmeta.

Dijele se na:

  • naučne (arheološki, historijski, etnografski, prirodoslovni, tehnički, vojni, kriminalistički, higijenski, školski, pomorski i dr.)
  • i umjetničke (koji sadrže zbirke slika, skulptura, grafika i objekata primijenjene umjetnosti).

Po karakteru, strukturi i teritorijalnoj kompetenciji na državne, zemaljske, pokrajinske, gradske i zavičajne. Često se upotrebljavaju i nazivi umjetnička galerija (za veće zbirke slika i skulptura) i kabinet (za zbirke grafika, novaca i medalja).

Prvi muzej pojavljuje se u helenističkoj Aleksandriji, a današnji tip zbirke umjetnina i rijetkosti u doba renesanse u Italiji. I crkvene riznice imat će značajnu ulogu u sakupljanju i čuvanju vrijednih predmeta od srednjeg vijeka pa sve do danas. Iz renesansnih zbirki razvit će se muzeji i galerije. Od vremena Francuske revolucije muzeji se otvaraju javnosti (1793. godine Louvre je postao prvi nacionalni muzej u Evropi i od njegovog otvaranja kraljevske zbirke Louvrea postaju dostupne široj javnosti.), u 19. vijeku većinom dobivaju vlastite zgrade, prilagođene vlastitoj namjeni, a u 20. vijeku ustaljuju se principi za savremenu muzejsku arhitekturu.

Osim izložbenih prostorija muzej ima spremišta (čitav se inventar rijetko izlaže), prostorije za restauriranje i prepariranje muzejskih predmeta, fotografski laboratorij, prostorije za stručno osoblje, s inventarima i bibliotekom. U Drugom svjetskom ratu i drugim ratovima mnoštvo muzeja je uništeno.

Od osnivanja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu 1888. godine počinje sistematski muzeološki rad u Bosni i Hercegovini.

Nauka koja proučava ciljeve i principe rada muzeja naziva se muzeologija. Dijeli se na opću i specijaliziranu muzeologiju. Historija muzeja predstavlja uvod u opću muzeologiju.


Najvažniji muzeji i galerije u Evropi

Najvažniji muzeji i galerije u Americi