Razlika između verzija stranice "Burski rat"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
No edit summary |
No edit summary |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Burski rat''' (1899-1902), je vođen između južnoafričkih burskih država Transvaal i Oranje i Velike Britanije. Rat je izbio zbog otpora Bura prodiranju britanskog utjecaja sjeverno od kolonije Rt Dobre Nade (eng. Cape colony). |
|||
'''Burski rat''' uključuje dva rata, prvi od [[1880]] - [[1881]] i drugi od [[1899]] - [[1902]]. Buri su uspostavili države Oranje i Transvaal čiji su odnosi prema Britancima bili veoma napeti. Prvi rat su dobili [[Buri (Južnoafrička Republika)|Buri]] dok su drugi izgubili. Veoma je važno reći da su [[Englezi]] u tom ratu napravili prve koncentracione logore. Buri su [[Holandija|holandskog]] porijekla. |
|||
Velika Britanija je nastojala dođe u posjed bogatih nalazišta dijamanata u dolini rijeke Oranje i zlaznih polja u Transvaalu, pa je kao povod za rat iskorišteno pitanje engleskih doseljenika u Transvaalu, tzv. uitlandera, čija prava na posjed zemlje nisu priznavale burske vlasti. Nakon dugih i bezuspješnih pregovora, rat je bio neizbježan. Objavile su ga dvije busrke vlade Velikoj Britaniji 11. oktobra 1899. |
|||
Britanske trupe u Kejptaunu i drugim južnoafričkim gradovima nisu bile pripremljene pa su Buri postigli značajne vojne uspjehe u bitkama kod Ladysmitha, Kimberleya i Mafekinga. Velika Britanija je od tada stalno slala vojna pojačanja, pa je do augusta 1900 u Južnoj Africi bilo 250.000 vojnika. |
|||
U prvoj fazi ratovanja malobrojna burska vojska od oko 30.000 ljudi, naoružana sa 80 topova i 37 mitraljeza, nije mogla odoljeti snazi britanske armije kojom su zapovjedali generali Roberts i Kitchener. Bitka kod Paardeberga, 27. februara 1900, bila je prvi burski poraz u kojem se britancima predalo oko 4000 ljudi. |
|||
Roberts je 31. maja 1900 ušao u Johannesburg, 5. juna 1900 u Pretoriju, ali zauzimanje gradova nije prisililo Bure na kapitulaciju. Gerilska je borba potrajala još dvije godine, a general De Wet proširio je rat na teritorij kolonije Rt Dobre Nade. |
|||
Iako je burski vođa Krüger putovao po Evropi, nije imao uspjeha u diplomatiji. Tadašnje svjetske velesile nisu intervenirale u bursku korist, pa su 31. maja 1902 potpisali mirovni sporazum, kojim je likvidirana burska nezavisnost burskih država. One su pripale Velikoj Britaniji, ali je sporazum predviđao visok stepen autonomije. |
|||
U vrijeme Burskog rata evropske novine i široka javnost su sa simpatijama pratili otpor Bura. Otkriveno da je agresija bila smišljena, što je nanijelo ozbiljnu štetu tadašnjem britanskom prestižu u svijetu. |
|||
{{stub-rat}} |
{{stub-rat}} |
||
Verzija na dan 24 juli 2009 u 22:55
Burski rat (1899-1902), je vođen između južnoafričkih burskih država Transvaal i Oranje i Velike Britanije. Rat je izbio zbog otpora Bura prodiranju britanskog utjecaja sjeverno od kolonije Rt Dobre Nade (eng. Cape colony).
Velika Britanija je nastojala dođe u posjed bogatih nalazišta dijamanata u dolini rijeke Oranje i zlaznih polja u Transvaalu, pa je kao povod za rat iskorišteno pitanje engleskih doseljenika u Transvaalu, tzv. uitlandera, čija prava na posjed zemlje nisu priznavale burske vlasti. Nakon dugih i bezuspješnih pregovora, rat je bio neizbježan. Objavile su ga dvije busrke vlade Velikoj Britaniji 11. oktobra 1899.
Britanske trupe u Kejptaunu i drugim južnoafričkim gradovima nisu bile pripremljene pa su Buri postigli značajne vojne uspjehe u bitkama kod Ladysmitha, Kimberleya i Mafekinga. Velika Britanija je od tada stalno slala vojna pojačanja, pa je do augusta 1900 u Južnoj Africi bilo 250.000 vojnika.
U prvoj fazi ratovanja malobrojna burska vojska od oko 30.000 ljudi, naoružana sa 80 topova i 37 mitraljeza, nije mogla odoljeti snazi britanske armije kojom su zapovjedali generali Roberts i Kitchener. Bitka kod Paardeberga, 27. februara 1900, bila je prvi burski poraz u kojem se britancima predalo oko 4000 ljudi.
Roberts je 31. maja 1900 ušao u Johannesburg, 5. juna 1900 u Pretoriju, ali zauzimanje gradova nije prisililo Bure na kapitulaciju. Gerilska je borba potrajala još dvije godine, a general De Wet proširio je rat na teritorij kolonije Rt Dobre Nade.
Iako je burski vođa Krüger putovao po Evropi, nije imao uspjeha u diplomatiji. Tadašnje svjetske velesile nisu intervenirale u bursku korist, pa su 31. maja 1902 potpisali mirovni sporazum, kojim je likvidirana burska nezavisnost burskih država. One su pripale Velikoj Britaniji, ali je sporazum predviđao visok stepen autonomije.
U vrijeme Burskog rata evropske novine i široka javnost su sa simpatijama pratili otpor Bura. Otkriveno da je agresija bila smišljena, što je nanijelo ozbiljnu štetu tadašnjem britanskom prestižu u svijetu.
Nedovršeni članak Burski rat koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.