Razlika između verzija stranice "Slobodni pad"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kahriman (razgovor | doprinosi)
No edit summary
(Nema razlike)

Verzija na dan 23 maj 2006 u 18:34

Slobodni pad je jednoliko ubrzano kretanje tijela uzrokovano djelovanjem Zemljine privlačne sile ili sile teže, kao i pojava težine tijela. Pri tome tijelo pri padu prevaljuje sve veće puteve, jer je brzina pada sve veča. Kao iznos ubrzanja uzima se ubrzanje gravitacijske sile i iznosi ~9,81 m/s² Pri tome za izračunavanje ostalih fizikalnih veličina koriste se formule za jednoliko ubrzano kretanje.

U slobodnom padu visina s koje tijelo pada se označava sa h, ubrzanje sa g, vrijeme sa t, a brzina sa v. Oznaka h, tu označava dakle put koji tijelo prevaljuje pri padanju.

Za brzinu se uzima iznos srednje ili prosječne brzine. v= √ 2gh

Ostale formule: h= g × t&sup2 &divide 2 ili h= v × t &divide 2

Zbog Zemljine rotacije ona je sferoidnog oblika, tj. spljoštena na polovima. Zbog toga što je djelovanje sile teže manje (zanemarivo manje) na večim udaljenostima od središta Zemlje gravitacijska sila je veća na ekvatoru nego na polovima. Uz to ovisno o geografskoj širini i dužini gravitacijska sila je različita čak i za pojedine djelove večih gradova.

Tu su prikazane precizne vrijednosti ubrzanja sile teže (gravitacijske sile), na nekim lokacijama u nekim gradovima Europe i Afrike.

     GRAD                            g(m/s²)
     Reykjavik                             9, 822 80
     Helsinki                              9, 819 15
     Berlin                                9, 812 82
     Pariz                                 9, 809 41
     München                               9, 807 44
     Rim                                   9, 803 63
     Kinšasa                               9, 779 18
     Johannesburg                          9, 785 50
  • vrlo tačne vrijednosti konstante g mogu pružiti informacije o geološkoj građi podzemlja, pa se upotrebljavaju, na primjer, kao jedna od metoda pri traganju za ležištima nafte i plina.