Razlika između verzija stranice "Doroteja Vidinska"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m članak Doroteja Šišman premješten na Doroteja Bdinska |
No edit summary |
||
| Red 17: | Red 17: | ||
|}} |
|}} |
||
'''Doroteja |
'''Doroteja Bdinska''' je bila prva bosanska kraljica. |
||
Bila je kćerka bugarskog cara [[Ivan Sracmir Šišman|Ivana Sracimira]] i njegove žene [[Ana Vlaška|Ane]], kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj [[Ludovik I Veliki]], kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju. <ref name="Klaić"> Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine </ref> |
Bila je kćerka bugarskog cara [[Ivan Sracmir Šišman|Ivana Sracimira]] i njegove žene [[Ana Vlaška|Ane]], kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj [[Ludovik I Veliki]], kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju. <ref name="Klaić"> Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, ''Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća'', Nakladni zavod MH, 1981. godine </ref> |
||
Verzija na dan 2 august 2009 u 20:11
| Doroteja Bugarska | |
|---|---|
| Supružnik | Tvrtko I Kotromanić |
| Djeca | Tvrtko II Kotromanić ? |
| Dinastija | Šišman |
| Otac | Ivan Sracimir Šišman |
| Majka | Ana Vlaška |
| Smrt | prije 1390. |
Doroteja Bdinska je bila prva bosanska kraljica.
Bila je kćerka bugarskog cara Ivana Sracimira i njegove žene Ane, kćerke vlaškog kneza Nikole. Nakon što je njen otac vraćen na bugarsko carsko prijestolje, Doroteju i njenu sestru je na svom dvoru zadržao ugarski kralj Ludovik I Veliki, kojeg je Dorotejin otac bio prisiljen priznati za svog gospodara. Car Ivan Sracimir je ostavio svoje kćeri na ugarskom dvoru kao garanciju njegove vjernosti i odanosti ugarskom kralju. [1]
Doroteja je na ugarskom dvoru živjela pod skrbništvom kraljice Elizabete, kraljeve majke, [2] i kraljice Elizabete, kraljeve supruge. Dorotejina sestra je ubrzo umrla, dok je Doroteja došla u milost kralja Ludovika. [1] Ludovik I ju je zaručio za Tvrtka, prvog rođaka njegove supruge Elizabete. [2]
Doroteja se udala za Tvrtka 8. decembra 1374. godine [3] i postala banica Bosne. Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano. [3] Godine 1377. njen muž se krunisao za kralja Bosne, te je ona time postala prva bosanska kraljica.
Prema nekim izvorima, Doroteja je rodila budućeg kralja Tvrtka II, dok drugi navode da je Tvrtko II, baš kao i Ostoja, vanbračni sin Dorotejinog muža. [4][5] Smatra se da je kraljica Doroteja je umrla 1390. godine, budući da te godine Tvrtko I ulazi pregovara s austrijskim vojvodom Albertom III o mogućem braku s nekom Habsburgovkom. [6][7]
| Prethodi: | Kraljica Bosne |
Slijedi: |
| osnivanje kraljevstva | Vitača |
Reference
- ^ a b Vjekoslav Klaić i Trpimir Macan, Povijest Hrvata od najstarijih vremena do svršetka XIX stoljeća, Nakladni zavod MH, 1981. godine
- ^ a b Mladen Ančić, Putanja klatna: Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo i Bosna u XIV. stoljeću, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997.
- ^ a b Vinko Foretić, Povijest Dubrovnika do 1808: dio. Od osnutka do 1526, Nakladni zavod MH, 1980.
- ^ Joseph Reese Strayer, Dictionary of the Middle Ages, Scribner, 1989.
- ^ Vjekoslav Klaić, Poviest Bosne do propasti kraljevstva, Tiskom Dioničke tiskare, 1882.
- ^ Krunoslav Draganović, Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", 1942. godine
- ^ Enver Imamović, Korijeni Bosne i bosanstva: izbor novinskih članaka, predavanja sa javnih tribina, referata sa znanstvenih skupova i posebnih priloga: Bosna u prvoj polovini xv stoljeća, Međunarodni centar za mir, 1995