Razlika između verzija stranice "Elizabeta Luksemburška"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m robot Dodaje: sr:Елизабета Луксембуршка |
No edit summary |
||
Red 2: | Red 2: | ||
| Ime =Elizabeta Luksemburška |
| Ime =Elizabeta Luksemburška |
||
| Titula =Kraljica Njemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije; Vojvotkinja Austrije |
| Titula =Kraljica Njemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije; Vojvotkinja Austrije |
||
| Slika = |
| Slika =[[Datoteka:AlzbetaLuc.jpg|200px]] |
||
| Opis slike = |
| Opis slike = |
||
| Krunidba = |
| Krunidba = |
||
Red 15: | Red 15: | ||
'''Elizabeta Luksemburška''' ([[7. oktobar]] [[1409]] - [[19. decembar]] [[1442]]), kraljica Njemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije i vojvotkinja Austrije, je bila supruga [[Albert II Habsburški|Alberta II Habsburškog]]. |
'''Elizabeta Luksemburška''' ([[7. oktobar]] [[1409]] - [[19. decembar]] [[1442]]), kraljica Njemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije i vojvotkinja Austrije, je bila supruga [[Albert II Habsburški|Alberta II Habsburškog]]. |
||
== Porijeklo == |
|||
Elizabeta je bila kćerka [[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmunda, cara Svetog Rimskog Carstva]], i njegove druge supruge, [[Barbara Celjska|Barbare Celjske]], kćerke [[Herman II Celjski|Hermana II Celjskog]]. Kako nije bila kćerka Žigmundove prve žene, ugarske kraljice [[Marija Anžuvinska|Marije]], nije bila potomak [[Anžuvinci|Anžuvinaca]], ali je kroz mnogo linija poticala od starih ugarskih kraljeva [[Arpadovići|Arpadovića]]. Elizabetin djed sa majčine strane, vladar Celja, bio je sin [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarine Kotromanić]], koja je bila potomak srpskih kraljeva [[Nemanjići|Nemanjića]]. Elizabetin djed sa očeve strane bio je [[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]], i preko njega Elizabeta je bila nasljednica Bohemije. Preko nane sa očeve strane bila je nasljednica Poljske i to preko starih [[Pjastovići|Pjastovića]]. Elizabeta je tako bila vodeći pretendent za nekoliko slavenskih kraljevina i stoga veoma poželjna mladenka. |
Elizabeta je bila kćerka [[Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva|Žigmunda, cara Svetog Rimskog Carstva]], i njegove druge supruge, [[Barbara Celjska|Barbare Celjske]], kćerke [[Herman II Celjski|Hermana II Celjskog]]. Kako nije bila kćerka Žigmundove prve žene, ugarske kraljice [[Marija Anžuvinska|Marije]], nije bila potomak [[Anžuvinci|Anžuvinaca]], ali je kroz mnogo linija poticala od starih ugarskih kraljeva [[Arpadovići|Arpadovića]]. Elizabetin djed sa majčine strane, vladar Celja, bio je sin [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarine Kotromanić]], koja je bila potomak srpskih kraljeva [[Nemanjići|Nemanjića]]. Elizabetin djed sa očeve strane bio je [[Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva]], i preko njega Elizabeta je bila nasljednica Bohemije. Preko nane sa očeve strane bila je nasljednica Poljske i to preko starih [[Pjastovići|Pjastovića]]. Elizabeta je tako bila vodeći pretendent za nekoliko slavenskih kraljevina i stoga veoma poželjna mladenka. |
||
=== Porijeklo od Kotromanića === |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[Vladislav Kotromanić]] → [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina Kotromanić]] → [[Herman II Celjski]] → [[Barbara Celjska]] → [[Elizabeta Luksemburška]] |
[[Vladislav Kotromanić]] → [[Katarina Kotromanić (celjska grofica)|Katarina Kotromanić]] → [[Herman II Celjski]] → [[Barbara Celjska]] → [[Elizabeta Luksemburška]] |
||
== Brak == |
|||
Dana [[28. septembar|28. septembra]] [[1421]]. godine udala se za [[Albert II Habsburški|Alberta Austrijskog]]. Njen muž je, [[jure uxoris|po njenom nasljednom pravu]], nakon smrti cara Žigmunda izabran za kralja Ugarske, Bohemije i Njemačke, a ona je time postala kraljica navedenih kraljevina. |
Dana [[28. septembar|28. septembra]] [[1421]]. godine udala se za [[Albert II Habsburški|Alberta Austrijskog]]. Njen muž je, [[jure uxoris|po njenom nasljednom pravu]], nakon smrti cara Žigmunda izabran za kralja Ugarske, Bohemije i Njemačke, a ona je time postala kraljica navedenih kraljevina. |
Verzija na dan 4 august 2009 u 16:07
Elizabeta Luksemburška | |
---|---|
Supružnik | Albert II |
Djeca | Vladislav V Poljski Ana Luksemburška Elizabeta Austrijska |
Dinastija | Luksemburg |
Otac | Žigmund, car Svetog Rimskog Carstva |
Majka | Barbara Celjska |
Rođenje | 7. oktobar 1409 |
Smrt | 19. decembar 1442 |
Elizabeta Luksemburška (7. oktobar 1409 - 19. decembar 1442), kraljica Njemačke, Mađarske, Ugarske, Hrvatske i Bohemije i vojvotkinja Austrije, je bila supruga Alberta II Habsburškog.
Porijeklo
Elizabeta je bila kćerka Žigmunda, cara Svetog Rimskog Carstva, i njegove druge supruge, Barbare Celjske, kćerke Hermana II Celjskog. Kako nije bila kćerka Žigmundove prve žene, ugarske kraljice Marije, nije bila potomak Anžuvinaca, ali je kroz mnogo linija poticala od starih ugarskih kraljeva Arpadovića. Elizabetin djed sa majčine strane, vladar Celja, bio je sin Katarine Kotromanić, koja je bila potomak srpskih kraljeva Nemanjića. Elizabetin djed sa očeve strane bio je Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva, i preko njega Elizabeta je bila nasljednica Bohemije. Preko nane sa očeve strane bila je nasljednica Poljske i to preko starih Pjastovića. Elizabeta je tako bila vodeći pretendent za nekoliko slavenskih kraljevina i stoga veoma poželjna mladenka.
Porijeklo od Kotromanića
Elizabetino porijeklo od Kotromanića:
Vladislav Kotromanić → Katarina Kotromanić → Herman II Celjski → Barbara Celjska → Elizabeta Luksemburška
Brak
Dana 28. septembra 1421. godine udala se za Alberta Austrijskog. Njen muž je, po njenom nasljednom pravu, nakon smrti cara Žigmunda izabran za kralja Ugarske, Bohemije i Njemačke, a ona je time postala kraljica navedenih kraljevina.
Albert je umro 1439. godine i njegova, odnosno Elizabetina, kraljevstva su se podijelila između troje nasljednika. Pošto je bila titule držala kao Albertova žena, njegovom smrću prestala je biti kraljica Ugarske, Bohemije i Njemačke. Umrla je tri godine nakon Alberta, prije vlastite majke, a njena djeca su ostala maloljetnici bez roditelja. Njen jedini sin, Ladislav V Posthumni, postao je kralj Bohemije i Ugarske, ali je umro kao adoloscent bez djece, pa su Elizabetina kraljevstva naslijedili izabrani vladari. Njene kćeri, Ana i Elizabeta, nastavile su Elizabetinu liniju koja je kasnije povratila neka svoja kraljevstva.