Alzheimerova bolest

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Alzheimerova bolest (lat. Morbus Alzheimer) je neurodegenerativno oboljenje i najpoznatiji oblik demencije. Ovu bolest je prvi opisao Alois Alzheimer, po kojem je i dobila ime. U najčešćem obliku nastupa kod ljudi starijih od 65 godina, koji čine 60 % od ukupno 24 miliona oboljelih.[1] Svojstvo bolesti je slabljenje kognitivnih sposobnosti, koje je praćeno smanjenom aktivnošću, izmjenjenim ponašanjem i neuro-psihološkim simptomima. Prvi simtomi počinju sa učestalim zaboravljanjem, koji se često pogrešno shvataju i tumače kao "problem godina". U ranim fazama bolesti, najprepoznativljivi simptom je gubitak pamćenja. Kako se bolest razvija, daljni simptomi su zbunjenost, agresivnost, gubitak volje.

Godinama prije prvih kliničkih simptoma, u mozgu se stvaraju naslage, koje se talože u neuronima. Liječenje promjena još nije moguće. Lijekovima je moguće usporiti nastupanje bolesti.

Do danas nije u potpunosti pojašnjen razlog nastupanja Alzheimerove bolesti. Utvrđene su mutacije tri različita gena, koji važe za izazivače ranih formi bolesti.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ferri CP, Prince M, Brayne C; et al. (2005). "Global prevalence of dementia: a Delphi consensus study". Lancet. 366 (9503): 2112–7. doi:10.1016/S0140-6736(05)67889-0. PMID 16360788. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link) (en)