Bacanje koplja

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Atletika
Bacanje koplja
Matti Järvinen na OI 1932.
Muški rekord(i)
SvjetskiČeška Jan Železný
98,48 m (1996)
OlimpijskiNorveška Andreas Thorkildsen
90,57 m (2008)
Ženski rekord(i)
SvjetskiČeška Barbora Špotáková
72,28 m (2008)
OlimpijskiKuba Osleidys Menéndez
71,53 m (2004)

Bacanje koplja datira iz stare Grčke. Koplje se koristilo u ratu i lovu, ali i u nekim igrama. Od početka olimpijskih igara bacanje koplja bilo je sastavni dio, kao i sve do danas. Bacanje koplja vrlo je zahtjevno. Suprotno od općeg mišljenja da je to jednostavno bacanje rukom, ova disciplina koristi aktivnost cijelog tijela. Čak će i mala odstupanja od pravilne tehnike skratiti dužinu leta koplja, a i loše će utjecati na zglobove, ligamente i tetive.

Da bi razvio maksimalni potencijal, bacač mora imati kombinaciju brzine, snage, koordinacije i fleksibilnosti. Da bi hitac bio dobar, bacač mora biti opušten.

Tehnika[uredi | uredi izvor]

Dijeli se na nekoliko faza:

  1. zalet
  2. započinjanje bacanja iz nogu i kukova s efektivnim prijenosom težišta tijela samo naprijed
  3. torzija s maksimalnim odgađanjem opružanja ruke
  4. blokiranje lijeve strane (kod dešnjaka)
  5. dugotrajno ubrzanje bacačke ruke

→ Pravilnom tehnikom stječe se najvažnija komponenta: maksimalna brzina koplja u trenutku izbačaja.

Zalet[uredi | uredi izvor]

Andreas Thorkildsen sprema se za zalet

Važna komponenta dobrog bacanja jest zalet, koji ima 30% do 40% učinka. Bacač koji iz mjesta baci 48 m sa zaletom bi ga trebao baciti 63 do 69 m. Glavni cilj zaleta jest postići maksimalnu kontroliranu brzinu trčanja uoči samog bacanja. S povećanjem brzine zaleta bacaču će se biti sve teže pravilno postaviti tokom prestizanja sprave i križnih koraka. Zalet mora biti opušten.

Najbolji je zalet s lagahnim početkom, zatim postepenim ubrzanjem te postizanjem maksimalne brzine tokom "ukopavanja" stopala i početka izbačaja. Dužina zaleta iznosi od osam do 15 koraka.

Odabrana dužina zaleta mora omogućiti:

  • postizanje maksimalne kontrolirane brzine u prelaznim koracima
  • ravnomjerno i stalno ubrzanje od početka do kraja
  • opuštenost tokom cijelog zaleta.

Prelazni koraci i mehanika bacanja[uredi | uredi izvor]

Prelazni koraci počinju kad se sprava povuče nazad i traju do izbačaja. Prestizanje sprave počinje postavljanjem lijeve noge i završava postavljanjem lijeve noge u centralnu poziciju.

Dakle: → lijeva, desna, lijeva, desna-lijeva, gdje je pretposljednji korak kraći.

Većina bacača koristi pet koraka, neki tri, a neki i sedam. Dok bacačka ruka i rame ostaju pasivni iza težišta (kukova), zadnja noga brzo prebacuje težinu tijela na prednju, koja je ukopana. Kad se kukom trzne naprijed, dolazi do istezanja mišića trupa te se stječe dodatna snaga za izbačaj. Doskok zadnje noge nakon križnog koraka ne smije kočiti prenos težine i rotaciju kuka. Poželjno je eksplozivno odgurivanje i prenos težišta sa zadnje na prednju nogu bez kočenja (postiže se mehkanim korakom). Taj korak postiže se savijanjem noge u trenutku odraza (kod prelaza u posljednji korak), pa se težište nesmetano kreće prema naprijed. Mehkani korak omogućuje i jaču torziju trupa, veće istezanje mišića i trupa i veću snagu za bacanje. Nakon posljednjeg križnog koraka i doskoka na lijevu nogu desna noga ispred je težišta (kod dešnjaka), uzrokujući nagnutost unazad. Ta nagnutost naročito je izražena kad se bacač snažno odrazi lijevom nogom tokom križnog koraka. Uoči doskoka to koljeno pasivno se savija i omogućuje nastavak kretanja kukova, dok gornji dio tijela ostaje straga. Tako velika muskulatura nogu, kukova i trupa proizvodi početnu snagu za bacanje, nakon čega slijede pokreti manje muskulature gornjeg dijela tijela. Time se postiže refleks istezanja, koji proizvodi veću snagu od obične. U trenutku kad su kukovi naprijed tijelo je u obliku obrnutog slova C, s ramenima povučenim unazad.

Izbačaj[uredi | uredi izvor]

Bacanje mora nastupiti čim prije nakon postavljanja prednje noge na tlo (ukopavanja). Prvo se opružanjem desne noge kukovi guraju naprijed i tako se karlica postavlja u smjeru bacanja. Gornji dio tijela ostaje straga, a lijevo rame i ruka pomiču se preko prsa te čvrsto blokiraju lijevu stranu. Ako se dobro tempira, blok lijevom rukom završava prije početka kretnje izbačaja, pa će koplje još biti iza bacača. Tako se postiže istezanje prsne muskulature trupa (naročito velikog leđnog mišića). To istezanje zbog "refleksa istezanja" uzrokuje snažnu kontrakciju tih mišića, pa se bacačka ruka bičastom kretnjom povlači naprijed. Nakon izbačaja koplja mora se obuzdati kretanje tijela prema naprijed jer u protivnom dolazi do prestupa. To se postiže još jednim korakom naprijed.

Svjetski rekord[uredi | uredi izvor]

Svjetski rekord u muškoj kategoriji (98,48 m) drži Jan Železný iz Češke i postignut je 25. maja 1996. u Njemačkoj. Kod žena rekord drži također Čehinja, Barbora Špotáková sa 72,28 m, a rezultat je postignut 13. septembra 2008. u Stuttgartu.

Poznati bacači koplja[uredi | uredi izvor]

Muškarci[uredi | uredi izvor]

Žene[uredi | uredi izvor]

10 najboljih rezultata u historiji[uredi | uredi izvor]

Muškarci (trenutni model iz 1986)[uredi | uredi izvor]

(Ažurirano u oktobru 2019)

Rang Dužina Takmičar Mjesto Datum Ref.
1. 98,48 Češka Jan Železný Jena 25. 5. 1996.
2. 94,44 Njemačka Johannes Vetter Luzern 11. 7. 2017. [1]
3. 93,90 Njemačka Thomas Röhler Doha 5. 5. 2017. [2]
4. 93,09 Finska Aki Parviainen Kuortane 26. 6. 1999.
5. 92,72 Kenija Julius Yego Peking 26. 8. 2015. [3]
6. 92,61 Rusija Sergej Makarov Sheffield 30. 6. 2002.
7. 92,60 Njemačka Raymond Hecht Oslo 21. 7. 1995.
8. 92,06 Njemačka Andreas Hofmann Offenburg 2. 6. 2018. [4]
9. 91,69 Grčka Konstadinos Gatsioudis Kuortane 24. 6. 2000.
10. 91,59 Norveška Andreas Thorkildsen Oslo 2. 6. 2006.
Napomene

Ispod je spisak dodatnih hitaca dužih od 91 m:

  • Železný također ima hice 95,66 (1993), 95,54 (1993), 94,64 (1996), 94,02 (1997), 92,80 (2001), 92,42 (1997), 92,28 (1995), 92,12 (1995), 91,82 (1994), 91,68 (1994), 91,50 (1994, 1996), 91,40 (1993), 91,34 (1997), 91,30 (1995), 91,28 (1994), 91,23 (2001) i 91,04 (1996).
  • Vetter također ima hice 93,88 (2017), 93,06 (2017), 92,70 (2018), 91,67 (2017), 91,56 (2018), 91,22 (2018), 91,20 (2017) i 91,06 (2017).
  • Parviainen također ima hice 92,41 (2001) i 91,31 (2001).
  • Röhler također ima hice 91,78 (2018) i 91,28 (2016).
  • Hecht također ima hitac 91,50 (1996).
  • Hofmann također ima hice 91,44 (2018) i 91,07 (2017).
  • Yego također ima hitac 91,39 (2015).
  • Pitkämäki također ima hice 91,33 (2005), 91,23 (2007) i 91,11 (2006).
  • Thorkildsen također ima hitac 91,28 (2009).
  • Gatsioudis također ima hice 91,27 (2001) i 91,23 (2002).

Žene (trenutni model iz 1999)[uredi | uredi izvor]

(Ažurirano u oktobru 2019)

Rang Dužina Takmičarka Mjesto Datum Ref.
1. 72,28 Češka Barbora Špotáková Stuttgart 13. 9. 2008.
2. 71,99 Rusija Marija Abakumova Daegu 2. 9. 2011. [5]
3. 71,70 Kuba Osleidys Menéndez Helsinki 14. 8. 2005.
4. 70,20 Njemačka Christina Obergföll München 23. 6. 2007.
5. 69,48 Norveška Trine Hattestad Oslo 28. 7. 2000.
6. 69,35 Južnoafrička Republika Sunette Viljoen New York City 9. 6. 2012. [6]
7. 68,92 Australija Kathryn Mitchell Gold Coast 11. 4. 2018. [7]
8. 68,43 Hrvatska Sara Kolak Lausanne 6. 7. 2017. [8]
9. 68,34 Njemačka Steffi Nerius Elstal 31. 8. 2008.
10. 67,98 Kina Lü Huihui Shenyang 2. 8. 2019. [9]
Napomene

Ispod je spisak dodatnih hitaca jednakih ili dužih od 69,53 m:

  • Špotáková također ima hice 71,58 (2011), 71,42 (2008) i 69,55 (2012).
  • Menéndez također ima hice 71,54 (2001), 71,53 (2004), 69,82 (2001) i 69,53 (2001).
  • Abakumova također ima hice 70,53 (2013) i 69,75 (2013).
  • Obergföll također ima hice 70,03 (2005), 69,81 (2008) i 69,57 (2011).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Javelin Throw Results". spitzenleichtathletik.ch. 11. 7. 2017. Arhivirano s originala, 14. 7. 2017. Pristupljeno 11. 7. 2017.
  2. ^ "Javelin Throw Results" (PDF). sportresult.com. 5. 5. 2017. Arhivirano s originala (PDF), 27. 8. 2019. Pristupljeno 5. 5. 2017.
  3. ^ "Javelin Throw Results". IAAF. 26. 8. 2015. Arhivirano s originala, 13. 8. 2017. Pristupljeno 26. 8. 2015.
  4. ^ "Hofmann improves to 92.06m in Offenburg". European Athletics. 3. 6. 2018. Pristupljeno 4. 6. 2018.
  5. ^ "Women's Javelin Throw Results". IAAF. 2. 9. 2011. Arhivirano s originala, 29. 8. 2015. Pristupljeno 23. 9. 2015.
  6. ^ "Javelin Throw Results". IAAF. 9. 6. 2012. Arhivirano s originala 16. 6. 2012. Pristupljeno 23. 9. 2015.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  7. ^ "Javelin Throw Results" (PDF). gc2018.com. 11. 4. 2018. Arhivirano s originala (PDF), 16. 4. 2018. Pristupljeno 15. 4. 2018.
  8. ^ "Javelin Throw Results" (PDF). sportresult.com. 6. 7. 2017. Pristupljeno 9. 7. 2017.
  9. ^ Jon Mulkeen (4. 8. 2019). "National championships round-up: Mihambo leaps world-leading 7.16m in Berlin". IAAF. Pristupljeno 12. 8. 2019.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Bacanje_koplja&oldid=3520527"