Budućnost

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

U linearnom konceptu vremena, budućnost je dio vremenske linije koji tek treba da se dogodi, odnosno mjesto u prostor-vremenu gdje se nalaze svi događaji koji se još nisu desili. U ovom smislu, budućnost je suprotna prošlosti (nizu događaja koji su se već dogodili) i sadašnjosti (pojave koje se dešavaju sada).

Budućnost je uvijek zauzimala posebno mjesto u filozofiji i, uopće, ljudskom umu. Ovo je iz razloga većim dijelom zato što ljudska bića često žele prognozu događaja koji će se desiti. Možda je moguće tvrditi da evolucija čovječijeg mozga velikim dijelom predstavlja evoluciju u spoznajnim sposobnostima koje su potrebne da se predvidi budućnost, tj. apstraktna mašta, logika i indukcija. Mašta nam dozvoljava da "vidimo" (odnosno predvidimo) mogući model date situacije bez posmatranja iste, ublažujući time rizike. Logičko rezonovanje dozvoljava da se predvide neizbježne posljedice akcija i situacija, pa samim tim daje korisne podatke o budućim događajima. Indukcija dozvoljava povezivanje uzroka sa posljedicama, osnovni preduslov za svaku prognozu budućeg vremena.

Usprkos ovim spoznajnim alatima za razumijevanje budućnosti, stohastička priroda mnogih prirodnih i društvenih procesa je učinila predviđanje budućnosti dugo traženim ciljem mnogih ljudi i kultura kroz istoriju. Ljudi koji tvrde da vide budućnost, kao što su proroci, uživali su veliko priznanje pa čak i društveni značaj u mnogim prošlim i sadašnjim zajednicama. Cijele pseudonauke, kao što su astrologija i hijeromantija, pravljene su sa ciljem predviđanja budućnosti. Dobar dio fizičke nauke se također može protumačiti kao pokušaj da se naprave kvantitativna i objektivna predviđanja vezana za događaje.

Budućnost također čini bitnu temu za religiju. Religije često nude proricanja o životu poslije smrti, kao i o kraju svijeta. Sukob u hrišćanskoj religiji između Božijeg saznanja o budućnosti i slobode čovječanstva vodi, na primer, do doktrine o predestinaciji.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]