Državni udar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Državni udar je naziv za protivustavnu i protivzakonitu smjenu nosilaca vlasti u nekoj državi, koja se od revolucije razlikuje po tome što je vrše dijelovi izvršne vlasti ili državne uprave - najčešće vojska - a ne obični građani.[1]

Odabrani vojni udari[1]:

Godina Zemlja Vođa puča Srušena vlast Uspjeh
509 p.n.e. Stari Rim Lucije Juni Brut Lucije Tarkvinij ne
1799. Francuska Napoleon Bonaparte Direktorat da
1923. Vajmarska republika general Walther von Lüttwitz Gustav Bauer ne
1923. Španija Miguel Primo de Rivera Alfons XIII da
1930. Argentina José F.Uriburu Hipólito Yrigoyen da
1930. Brazil Getúlio Vargas - da
1944. Treći rajh Claus von Stauffenberg Adolf Hitler ne
1958. Alžir general Jacques Massu - da
1953. Iran general Riza Šah Pahlevi Muhamed Mosadek da
1964. Brazil João Goularto Getulio Vargas da
1960. Turska general Cemal Gürsel Adnan Menderes da
1971. Turska general Memduh Tağmaç Cevdet Sunay da
1980. Turska general Kenan Evren - da
1997. Turska admiral Salim Dervişoğlu Necmettin Erbakan da

Marksistička teorija tvrdi da se puč od revolucije razlikuje i po tome što za cilj nema radikalnu izmjenu političkog uređenja, nego isključivo preraspodjelu vlasti unutar već postojećeg političkog sistema. S druge strane, praksa, pogotovo u 20. vijeku, pokazuje kako su pučevi često bili institucionalna uvertira u procese koji se po svojim efektima mogu uspoređivati s revolucijama.

Naziv državni udar dolazi iz francuskog jezika odnosno izraza coup d'etat.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Hrvoje Harberić,"Vojni udari" Arhivirano 6. 4. 2016. na Wayback Machinespectatormundi.org, pristupljeno:25.10.2014 (bs)


Nedovršeni članak Državni udar koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.