Elektronska konfiguracija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Elektronska konfiguracija je raspored elektrona u atomu i određena je pomoću četiri kvantna broja.

Kvantni brojevi[uredi | uredi izvor]

Glavni kvantni broj n određuje energetski nivo ili ljusku kojoj elektron pripada: n = 1, 2, 3, 4... ili K, L, M, N... Orbitalni kvantni broj l određuje oblik distribucije elektronskog naboja i ugaoni moment. Može imati vrijednosti od 0 do n - 1. Elektroni sa l = 0, 1, 2, 3 se označavaju kao elektroni s, p, d i f podnivoa ili podljuske. Magnetni kvantni broj m ima vrijednosti m = 2l + 1, što znači da s podnivo ima samo jednu vrijednost m = 0, podnivo p ima vrijednosti m = -1, 0, 1 itd. (tabela). Spinski kvantni broj ms može imati vrijednosti +1/2 ili -1/2. .[1]

Paulijev princip[uredi | uredi izvor]

Prema Paulijevom principu, dva elektrona ne mogu imati sva četiri kvantna broja ista, moraju se razlikovati bar u spinskom. Kada se primijeni na K-ljusku (n = 1) dobija se da u njoj mogu postojati maksimalno 2 elektrona, koji se razlikuju po orjentaciji spina. Njena konfiguracija je 1s2. Na isti način se izračunava da L-ljuska (n = 2) može sadržavati najviše 8 elektrona (tabela) i njena konfiguracija je: 2s2 2p6

Raspodjela elektrona po kvantnim nivoima[uredi | uredi izvor]

Vrijednost n Vrijednost l Vrijednost m Podnivo Broj orbitala Broj elektrona
1 0 0 1s 1 2
2 0 0 2s 1 2
1 (-1), 0, 1 2p 3 6
3 0 0 3s 1 2
1 (-1),0,1 3p 3 6
2 (-2), (-1), 0, 1, 2 3d 5 10
4 0 0 4s 1 2
1 (-1), 0, 1 4p 3 6
2 (-2), (-1), 0, 1, 2 4d 5 10
3 (-3),(-2), (-1), 0, 1, 2, 3 4f 7 14

Popunjavanje atomskih orbitala[uredi | uredi izvor]

Popunjavanje atomskih orbitala odvija se prema tzv. aufbau principu, prema kojem se popunjavaju najprije energetski nivoi niže energije. To se odvija sljedećim redoslijedom:

1s 
2s          2p  
3s          3p  
4s       3d 4p  
5s       4d 5p
6s    4f 5d 6p  
7s    5f 6d 7p  
      6f 7d    7f
 ...

Nakon popunjenih 3s i 3p orbitala sljedeći elektron ne ulazi u 3d orbitalu (element kalij), već popunjava najprije 4s orbitalu, zbog niže energije (slika). Kod težih elemenata su prisutna još neka odstupanja uslijed male razlike između viših kvantnih nivoa.

Primjer[uredi | uredi izvor]

Atomski broj natrijuma je 11, što znači da on ima 11 elektrona. Elektronska konfiguracija atoma natrijuma je:

Na: 1s2 2s2 2p6 3s1

Blokovi PSE

Jednostavniji način prikazivanja je da se prikaže popunjena ljuska koja odgovara plemenitom plinu, a ostali elektroni prikažu u nastavku, npr kod natrijuma 10 elektrona čini konfiguraciju neona, a jedan elektron se nalazi u 3s orbitali:

Na: [Ne] 3s1

Pravila popunjavanja atomskih orbitala se očituju i u strukturi periodnog sistema elemenata. Prema tipu popunjene atomske orbitale razlikuju se blokovi periodnog sistema elemenata.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Greenwood, N. N.; Earnshaw, A. (1997). Chemistry of the Elements (2 izd.). Oxford: Butterworth-Heinemann. ISBN 0-7506-3365-4.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Boeyens, Jan C. A. (2008). Chemistry from First Principles. Berlin: Springer Science. ISBN 978-1-4020-8546-8.