Fluoridna kiselina
| Fluoridna kiselina | |
|---|---|
  | |
| Općenito | |
| Hemijski spoj | Fluoridna kiselina |
| Druga imena | Fluorovodična kiselina, fluorovodonična kiselina |
| Molekularna formula | HF |
| CAS registarski broj | 7664-39-3 |
| Kratki opis | bezbojni rastvor |
| Osobine1 | |
| Gustoća | 1.15 g/mL (za 48% rastvor) |
| Rastvorljivost | miješa se sa vodom u svim omjerima |
| Rizičnost | |
| NFPA 704 |  0
4
2
COR
|
| 1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. | |
Fluoridna kiselina je vodeni rastvor fluorovodika. To je bezbojna pušljiva tečnost, jako korozivna i nagrizajuća. Rastvara većinu metala (osim zlata i platine), staklo, organske materije. Njene zagušljive pare su jako opasne.
Osobine[uredi | uredi izvor]
Fluoridna kiselina ima sposobnost da rastvara staklo, reakcijom sa silicij-dioksidom, glavnom komponentom stakla:
- SiO2 + 4HF → SiF4 + 2H2O
Zbog ove osobine, fluoridna kiselina se ne smije držati u staklenom posuđu, već u polietilenskim ili teflonskim posudama. Fluoridna kiselina disocira po reakciji:
- HF + H2O → H3O+ + F−
Kada se koncentracija približava 100%, dolazi do povećanja kiselosti zbog reakcije:
- 2HF → H+ + FHF−
Upotreba[uredi | uredi izvor]
Koristi se u industriji stakla i za čišćenje metala. U industriji čeličnih odliva se koristi za čišćenje i uklanjanje pijeska. Dobija se tretiranjem kalcij-fluorida ili fluorita sumpornom kiselinom.[1]
Sigurnost[uredi | uredi izvor]
Fluoridna kiselina je korozivna i kontaktni otrov. Pri radu sa njom je potreban daleko veći oprez, nego sa ostalim mineralnim kiselinama. Ukoliko dospije na kožu stvara bolne rane, koje teško zarastaju, iako u početku ne djeluju toliko bolno (zbog utjecaja na nervne funkcije). Rane se tretiraju ispiranjem vodom i 2,5%-tnim kalcij-glukonatom u obliku gela.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ J. A. Vaccari:Materials Handbook, McGraw Hill, 2002 ISBN 978-0-07-136076-0
 |
Commons ima datoteke na temu: Fluoridna kiselina |