Intron

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pozicije introna i egzona u jednom genu (na pripadajućem hromosomu)

Intron je bilo koja nukleotidna sekvenca unutar gena koja se otklanja u preradi RNK tokom generiranja zrelog RNK produkta određenog gena.[1]

Termin intron se odnosi i na sekvencu DNK unutar gena i odgovarajuću sekvencu u transkribiranoj RNK. Sekvence koje se spajaju u finalnoj zreloj RNK, poslije prerade RNK su egzoni. Introni se nalaze u genima većine organizama i mnogim virusima, a mogu biti locirani u širokom području gena, uključujući i one koji generiraju proteine, ribosomnu RNK, transportnu RNK (tRNK). Kada se proteini kodiraju iz gena koji sadrže introne, nakon prerade (procesuiranja) RNK, slijedi transkripcija pa translacija genetičke poruke.[2][3]

Riječ intron je derivirana iz termina intragenski region, tj. region u genu. Intron se ponekad imenuje i kao "intervenirajuća sekvenca" (intervening sequence) i odnosi se na bilo koju od nekoliko familija internih sekvenci aminokiselina koje nisu prisutne u finalnom genskom produktu, uključujući i netranslacijske regione i nukleotide koji se odbacuju na dovršavanju RNK molekula, skupa sa intronima.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Alberts B. (2008): Molecular biology of the cell. Garland Science, New York, ISBN 0-7167-6766-X.
  2. ^ Kapur Pojskić L., Ed. (2014): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 978-9958-9344-8-3.
  3. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]