Kapitol (Rim)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Mapa sedam rimskih brežuljaka
Michelangelova sistematizacija Trga Campidoglio (gravura Étiennea Dupéraca, 1568)

Kapitol (italijanski: Campidoglio; latinski: Capitolinus Mons) jedan je od sedam rimskih bežuljaka na kojima je osnovan antički Rim. Smješten je između Rimskog foruma i Poljane boga Marsa i na njemu je bio hram Kapitolske trijade: rimskog boga Jupitera, njegove supruge Junone i kćerke Minerve. Hram je počeo graditi peti rimski kralj Lucije Tarkvinije Prisk i smatran je jednim od najvećih i najljepših u gradu. Kad su Cisalpinski Gali napali Rim 390. p. n. e, Kapitol je jedini "izbjegao" njihovu okupaciju.

Kapitol je bilo mjesto slavnih događaja u rimskoj historiji. Na ovom brdu Brut i ostali atentatori zaključali su se u Jupiterovom hramu nakon atentata na Julija Cezara. Politički kriminalci ovdje su bili pogubljivani bacanjem sa strmog ruba brda.

Od 1536. do 1546. Michelangelo je transformisao Kapitol (tada već nazvan Campidoglio) s tri palače koje su uklopile harmoničan trapezoidni urbani Trg Campidoglio, kojem se prilazilo sa stepeništa Cordonata. Ovim poduhvatom Michelangelo je promijenio orijentaciju Kapitola, koji je dotad "nadgledao" Rimski forum, prema Vatikanu. Tri palače danas su u funkciji kao Kapitolski muzeji.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]