Louis Pasteur

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Louis Pasteur
Rođenje (1822-12-27) 27. decembar 1822.
Dole, Francuska
Smrt28. septembar 1895(1895-09-28) (72 godine)
Marnes-la-Coquette (Seine-et-Oise), Francuska

Louis Pasteur (Dole, 27. decembar 1822. - St. Cloud, 28. septembar 1895.), francuski hemičar i biolog.[1]

Diplomirao je hemiju u Bezansonu (Besançon). Njegovo prvo istraživanje odnosilo se na optička svojstva vinske kiseline te je jedan od osnivača stereohemije. Bavio se problemima alkoholne i mliječne fermentacije, što ga je odvelo na proučavanje bolesti vina. Spoznaja da se klice iz kojih nastaju mikroorganizmi mogu uništiti uticajem topline bila temelj postupka sterilizacije nazvanog po njemu pasterizacijom. S tim je u vezi i početak antiseptičke metode u hirurgiji, koju je Pasteur primjenio 1865. uvođenjem fenola kao sredstva za dezinfekciju rana. Istraživao je cjepiva protiv zaraznih bolesti. Bio je uvjereni pacifista i patriota te je nakon pruskog bombardiranja Pariza zatražio da se njegovo ime briše s spiska počasnih doktora Univerziteta u Bonnu.

Izolirao je uzročnika antraksa i primijenio cjepivo protiv te bolesti. Otkrio je i uzročnike porodiljske groznice i kolere peradi. Prvi Pasteurov zavod za istraživanje bjesnoće osnovan je 1888.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Louis Pasteur | Biography, Inventions, Achievements, & Facts". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 21. 1. 2021.