Magarac

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Magarac
Status zaštite: Odomaćeni
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredMammalia
RedPerissodactyla
PorodicaEquidae
RodEquus
VrstaEquus africanus
PodvrstaE. africanus asinus
Trojno ime
Equus africanus asinus
Linnaeus, 1758

Magarac (latinski: Equus africanus asinus[1]) je pripadnik vrste pripitomljenih kopitara iz porodice Equidae.

Magarci su prvi put pripitomljeni oko 3000. p. n. e. otprilike u isto vrijeme kao konji i proširili su se širom svijeta.

Također, magarci se mogu ukrštavati sa konjima, ali se tada rađaju sterilne jedinke. U slučaju parenja pastuha i magarice dobija se mazga, a kada se pare magarac i kobila, dobija se mula.

Osobine[uredi | uredi izvor]

Za razliku od domaćih konja, kopita magarca prilagođena su kamenoj, neravnoj podlozi. Daju im siguran oslonac, ali nisu pogodni za brzo trčanje. Magarci vode porijeklo iz suhih područja. Boja krzna im je siva ili smeđa do crne, ponekad crvenkasta. Osim toga, magarci mogu biti i šareni. Potpuno bijeli magarci su vrlo rijetki (otok Asinara pored Sardinije, austrougarski albino ili barokni magarac). Noge su im ponekad zebrasto prugaste, a trbuh bijel, kao i područja oko očiju i gubice. Većina magaraca imaju uspravne grive i rep koji završava velikom kićankom. Uške su im mnogo veće nego kod konja.

Ovisno o rasi, visina u ramenima im je između 90 i 160 cm, a spolno zreli su u dobi od dvije do 2,5 godine. Parenje je moguće tokom cijele godine, no u pravilu se odvija u proljeće. Nakon gestacije od 12 do 14 mjeseci, dolazi na svijet obično jedno mladunče (pule), no ponekad se rađaju blizanci. Sišu oko 6 do 9 mjeseci. Magarci su u pravilu dugovječniji od konja i mogu biti i stariji od 40 godina.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 22. 4. 2008. Pristupljeno 3. 7. 2009.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]