Menelaj

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Menelaj s Patroklovim tijelom, kopija grčkog originala u Firenci

Menelaj (grč. Μενέλαος, Menélaos) spartanski je kralj, Atrejev sin, Helenin muž.

Mitologija[uredi | uredi izvor]

Menelaj i Helena, 5. vijek p. n. e, u Louvreu

Menelaj je rođen u Mikeni, koju je morao napustiti zajedno s bratom Agamemnonom jer im je stric Tijest radio o glavi. Pobjegli su u Spartu, gdje ih je prihvatio spartanski kralj Tindarej. On je imao pastorku Helenu. Za nju su se otimali mnogi grčki kraljevi i skoro su zaratili zbog nje. Itački je kralj Odisej tada predložio Tindareju da dopusti Heleni izabrati muža po volji i ona je izabrala Menelaja. Rodila im se kći Hermiona. Agamemnon je pak oženio Tindarejevu kćer Klitemnestru.

Nakon Tindarejeve smrti, Menelaj postaje spartanski kralj jer jedini nasljednici Tindarejeva prijestolja bjehu Kastor i Polideuk, ali oni su bili mrtvi. Ubrzo je Paris oteo Helenu, koju mu je obećala Afrodita, pa je Grčka napala Troju. Nakon rata Helena je vraćena u Spartu.

Svoju je kćer Menelaj obećao Ahilejevu sinu Neoptolemu za ženu. Ona je bila veoma nesretna i pokušala je počiniti samoubistvo. Menelajev nećak Orest ubio je Neoptolema i oženio se Hermionom. Nakon Menelajeve smrti, njegov je sin Megapent protjerao Helenu. I Helena i Menelaj dospjeli su u Elizij.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]