Mikrografija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Micrographia
AutorRobert Hooke
JezikEngleski
ŽanrMikroskopija
IzdavačKraljevsko društvo
Januar 1666.

Mikrografija (engleski: Micrographia) je neki fiziološki opis sićušnih tijela načinjenih povećalima, a opažanjima i istrživanjima o njima, a historijski značajna knjiga Roberta Hookea o njegovim opažanjima pomoću različitih leća. Posebno je zapažena po tome što je prva knjiga koja ilustrira insekte, biljke itd., koji se vide pomoću mikroskopa. Objavljena u januaru 1666., kao prva velika publikacija Kraljevskog društva, a postala je prvi naučni bestseler, nadahnuvši veliko interesovanje javnosti za novu nauku o mikroskopiji. Također je značajna za stvaranje biološkog termina ćelija.

Danas se ovaj termin koristi za snimke pod mikroskopima i bilo kojim drugim aparatima pri posmatranju objekata koji nisu vidljivi okom posmatrača.

Opažanja[uredi | uredi izvor]

Hooke najpoznatije opisuje muhe oko i biljnu ćelije (gdje je skovao taj pojam zato što su biljne ćelije, koje su okružene zidom, podsećale na ćelije u saću[1]). Poznat po spektakularnim gravurama minijaturnog svijeta na bakrenim pločama, posebno po preklopljenim pločicama [insekata], sam tekst pojačava ogromnu snagu novog mikroskopa. Ploče insekata se preklapaju kako bi bile veće od same folije, graviranih insekata vaši (ušI) posebno se preklapaju i izgledaju do četiri puta veće od veličine knjige. Iako je knjiga najpoznatija po demonstriranju snage mikroskopa, "Micrographia" takođe opisuje daleka planetarna tijela, teoriju talasa svetlosti, organsko poreklo fosila i druga filozofska i naučna interesovanja njenog autora.

Huk je odabrao i nekoliko predmeta ljudskog porekla; među tim predmetima bili su nazubljeni rub oštrene britve i vrha igle, a činilo se da je tupa pod mikroskopom. Njegov je cilj možda bio način da se suprotstave besprijekornim proizvodima čovječanstva savršenstvom prirode (a samim tim i u duhu vremena) biblijskog stvaranja.[2]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Robert Hooke. Micrographia: or, Some physiological descriptions of minute bodies made by magnifying glasses. London: J. Martyn and J. Allestry, 1665. (first edition).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "... Mogao bih krajnje jasno primijetiti da je sav perforiran i porozan, slično nalik češlju za med, ali da njegove pore nisu bile pravilne [..] ove pore, ili ćelije, [..] su doista bile prve mikroskopske pore koje sam ikad vidio, i možda to nije nikada viđeno, jer se nisam sreo ni s jednim piscem ili osobom, koji ih je spomenuo prije ovoga. . ." – Hookeov opis opažanja na tankom sloju pluta. Robert Hooke
  2. ^ Fara P (juni 2009). "A microscopic reality tale". Nature. 459 (4 June 2009): 642–644. Bibcode:2009Natur.459..642F. doi:10.1038/459642a. PMID 19494897.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]