Muhamed Filipović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Muhamed Filipović
Rođenje (1929-08-03) 3. august 1929.
Banja Luka, Kraljevina Jugoslavija
Smrt26. februar 2020(2020-02-26) (90 godina)
Sarajevo, Bosna i Hercegovina
NacionalnostBošnjak
ZanimanjeAkademik, pisac, filozof
Godine aktivnosti1960–2020

Muhamed Filipović (Banja Luka, 3. august 1929 – Sarajevo, 26. februar 2020) bio je bosanskohercegovački akademik, filozofski pisac, teoretičar, esejist i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih filozofa.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Studirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Zagrebu, a doktorirao 1960. godine. Bio je član Akademije nauka BiH i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).[2][3] Radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Umro je 26. februara 2020 u Sarajevu.[4] Smatran je za jednog od najuticajnijih akademika u modernoj Bosni i Hercegovini.[5][6]

Naučna karijera[uredi | uredi izvor]

Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke i prevedene na druge jezike. Najveći broj prevoda doživjela je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.[7] Filipović je bio predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).[2][3]

Autor je monografija iz logike, historije filozofije, historije kulturnog života Bosne i Hercegovine, estetike i politike. Bio je urednik redakcije Enciklopedije za Bosnu i Hercegovinu u periodu od 1975. godine do kraja 1982. godine. Filipović je autor i koautor više od 50 monografija, 160 članaka u naučnim časopisima.[8]

Politička karijera[uredi | uredi izvor]

Filipović je bio jedan od osnivača bosanskohercegovačke političke partije Stranke demokratske akcije (SDA), gdje je bio član sve do 1990. Nakon toga osniva s Adilom Zulfikarpašićem Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO).[9] Tokom Rata u Bosni i Hercegovini, bio je ambasador Republike Bosne i Hercegovine u Ujedinjenom Kraljevstvu.[10] Zajedno sa Adilom Zulfikarpašićem učestvovao u neuspjelim pregovorima jula 1991. sa tadašnjim vodstvom SDS-a o budućnosti SRBiH unutar Jugoslavije (Sporazum Karadžić–Filipović).

Djela[7][uredi | uredi izvor]

  • "Lenjin - monografija njegove misli"
  • "Religija i moral"
  • "Etički osnovi humanizma";
  • "Marksizam i savremena filozofija";
  • "Marksistička filozofija";
  • "Safet Krupić-filozof, esejist i književni kritičar";
  • "Filozofija jezika I i II";
  • "Bošnjačka politika"-Svjetlost 1996 godine
  • "Bosna i Hercegovina-najvažnije geografske, demografske,historijske, kulturne i političke činjenice", Copact-E, Sarajevo 1997 godina
  • "Tunjina nedovršena priča-Banjaluka u kazivanju Muhameda Filipovića",Emin Krkić 1999;
  • "Pokušaj jedne duhovne biografije" (Aicena, Sarajevo, 1999)
  • "Bio sam Alijin diplomata I i II" (Delta, Bihać, 2000)
  • "Deset predavanja o ideji Evrope" (Pravni centar Fond otvoreno društvo BiH, Sarajevo, 2000)
  • "Jedno dugo, dugo putovanje uz Lim i oko Peštera" (Svjetlost, Sarajevo, 2001)
  • "Komunizam i nostalgija" (Svjetlost, Sarajevo, 2001)
  • "Pitanje odgovornosti za rat u BiH", Svjetlost
  • "Islam i teror" (El-Kalem, Sarajevo, 2002)
  • "Metodologija znanosti i znanstvenog rada" (Svjetlost, Sarajevo, 2004)
  • "Tragedija Bosne"
  • "Povijest i naše mišljenje o njoj";
  • "Historija duhovnog života na tlu Bosne i Hercegovine, knjige I,II,III,IV", Svjetlost 2005;
  • "Devetnaest etida o Mihailu Bahtinu", Svjetlost 2005
  • "Bosanski duh lebdi nad Bosnom",Prosperitet 2006 godina
  • "Ko smo mi Bošnjaci", 2008 godina
  • "U susret stogodišnjici Merhameta",Prosperitet 2011 godina;
  • ”Fenomen Muftija”

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hariz Halilovich (15. 1. 2013). Places of Pain: Forced Displacement, Popular Memory and Trans-local Identities in Bosnian War-torn Communities. Berghahn Books. str. 120–. ISBN 978-0-85745-777-6.
  2. ^ a b "BANU: Inauguracija 22 akademika i nastavak rada u punom kapacitetu"sandzakpress.net,objavljeno 16. 1.2014; pristupljeno: 3. 8.2014
  3. ^ a b "Akademik Filipović izabran za predsjednika Senata, a akademik Kurijak za člana Senata BANU"sandzakpress.net, objavljeno 30.12.2013; pristupljeno: 3. 8.2014
  4. ^ "U 91. godini preminuo bh. akademik Muhamed Filipović". BHRT. 26. 2. 2020. Pristupljeno 26. 2. 2020.
  5. ^ "Pejanović: Muhamed Filipović bio je jedan od najvećih intelektualaca u BiH". N1 BA. Pristupljeno 4. 3. 2020.
  6. ^ "ANUBiH: Preminuo istaknuti akademik Muhamed Filipović". N1 BA. Pristupljeno 4. 3. 2020.
  7. ^ a b "Rođen Muhamed Filipović!" hamdocamo.wordpress.com; pristupljeno: 3. 8.2014
  8. ^ "Preminuo akademik Muhamed Filipović". www.ff.unsa.ba. Arhivirano s originala, 28. 2. 2020. Pristupljeno 4. 3. 2020.
  9. ^ "Balkan bluz"montenegro.org.au, pristupljeno: 3. 8.2014
  10. ^ Gorana Ognjenović; Jasna Jozelić (17. 12. 2014). Politicization of Religion, the Power of State, Nation, and Faith: The Case of Former Yugoslavia and Its Successor States. Palgrave Macmillan. str. 30–. ISBN 978-1-137-47786-6.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Muhamed_Filipović&oldid=3500820"