Nezaposlenost
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Nezaposlenost, u ekonomskim terminima, se pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje prevladavaju, ali ne mogu naći zaposlenje. Dakle, nezaposlene osobe su starije od 15 godina, sposobne i voljne raditi i aktivno traže posao, ali su bez posla. Stopa nezaposlenosti je broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno sposobnog stanovništva (radno sposobnim stanovništvom se smatraju osobe između 15 i 76 godina).
Vrste nezaposlenosti[uredi | uredi izvor]
Razlikujući strukturu današnjih tržišta rada, ekonomisti identificiraju tri različite vrste nezaposlenosti:
- Frikcijska nezaposlenost
- Strukturna nezaposlenost
- Ciklička nezaposlenost
Frikcijska nezaposlenost[uredi | uredi izvor]
Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi između regija i radnih mjesta, ili kroz različite faze životnog ciklusa.
Strukturna nezaposlenost[uredi | uredi izvor]
Strukturna nezaposlenost označava raskorak između ponude i potražnje za radnicima. Raskoraci mogu nastati zato što potražnja za jednom vrstom rada raste, dok se potražnja za nekom drugom vrstom smanjuje, a ponuda se ne prilagođava brzo.
Ciklička nezaposlenost[uredi | uredi izvor]
Ciklička nezaposlenost postoji kad je ukupna potražnja za radom niska. Kako ukupna potrošnja i output padaju, nezaposlenost raste praktički svuda.
Promatrajući voljnost radnika da rade pri određenoj visini nadnica razlikujemo:
- Dobrovoljnu nezaposlenost
- Prisilnu nezaposlenost
Dobrovoljna nezaposlenost[uredi | uredi izvor]
Dobrovoljna nezaposlenost nastaje onda kada radnici ne žele raditi po aktuelnim tržišnim nadnicama.
Prisilna nezaposlenost[uredi | uredi izvor]
Za radnike kažemo da su prisilno nezaposleni kada žele raditi za nadnice kakve prevladavaju na tržištu, ali ne mogu naći uposlenje.
Utjecaj nezaposlenosti[uredi | uredi izvor]
I danas nezaposlenost ostaje centralni problem savremenih tržišnih privreda. Kad je nezaposlenost visoka, resursi se rasipaju, a dohoci ljudi se osipaju. Naravno, tokom takvih razdoblja, ekonomske nevolje pogađaju i osjećaje ljudi i njihove porodične živote.
Ekonomski utjecaj[uredi | uredi izvor]
Visoka nezaposlenost utiče na smanjenje BPD-a (Bruto domaći proizvod). Znači, tom prilikom ne koristimo resurse koliko je to moguće, tako da nismo u prilici proizvesti dobra i usluge koji će omogućiti ljudima da prežive i uživaju. Gubici u razdobljima visoke nezaposlenosti najveći su dokumentirani gubici u savremenoj ekonomiji.
Društveni utjecaj[uredi | uredi izvor]
Iako je ekonomski trošak nezaposlenosti visok, nikakav novac ne može adekvatno prikazati humani, socijalni i psihološki danak u razdobljima trajne prisilne nezaposlenosti. Psihološke studije ukazuju da je otpuštanje s posla jednako traumatski događaj kao i smrt bliskog prijatelja ili neuspjeh u školi. Nezaposlenost nerijetko dovodi do gubitka samopoštovanja, određenih mentalnih bolesti, problema unutar porodice i raspada brakova. Utvrđena je povezanost između rasta stope nezaposlenosti i rasta stope kriminaliteta i stope samoubistava.
Commons ima datoteke na temu: Nezaposlenost |