Pikometar

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pojednostavljeni prikaz atoma helija, čiji procijenjeni prečnik iznosi 62 pikometra[1]

Pikometar (SI simbol: pm) je jedinica za dužinu u metričkom sistemu, koja odgovara trilliontom (1/1,000.000.000.000) dijelu metra, u SI sistemu osnovnih mjernih jedinica. U naučnom obilježavanju se piše kao 1x10−12 m, a u inženjerskom kao 1 E−12 m = 0,000.000.000.001 m.

Pikometar je milioniti dio mikrometra (također poznatog kao mikron: µ), a koriste se i nazivi mikromikron, stigma ili bikron (µµ).[2] Ova mjerna jedinica je također stotinka angstrema, međunarodno priznate (ali ne u SI) jedinice za dužinu.[3]

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Primjena dužine pikometra je u primjena gotovo u potpunosti ograničena na fizičku česticu, kvantnu fiziku, hemiju i akustiku. Atomi imaju prečnik između 62 i 520 pm, a tipska dužina ugljik – ugljik jednostruke veze je 154 pm. Manje jedinice i dalje mogu koristiti za opisivanje manjih čestica (od kojih su neke komponente samih atoma), kao što su hadroni, a donje granice moguće veličine su za fermionske tačkaste čestice.

Laserska interferometarska prostorna antena (LISA) sonda je planirana za lansiranje u 2034. Namijenjena je za direktno otkrivanje gravitacijskih talasa, koja će mjeriti relativna pomjeranja sa rezolucijom od 20 pikometara na rastojanju od od 5 miliona kilometara, što daje bolju osjetljivost od 1/1020.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Atomic radius". WebElements: the periodic table on the web.
  2. ^ Deza, Elena; Deza, Michel Marie (2006). Dictionary of Distances. Elsevier. ISBN 0-444-52087-2.
  3. ^ How Many? A Dictionary of Units of Measurement; Russ Rowlett and the University of North Carolina at Chapel Hill; http://www.unc.edu/~rowlett/units/dictB.html Arhivirano 20. 12. 2016. na Wayback Machine

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]