Prvobitna zajednica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Prvobitna zajednica je najstariji oblik društvenog uređenja, u kojem su sva sredstva za proizvodnju bila zajednička, a raspodjela onoga što se pribavi podjednaka.

Razvoj prvobitne zajednice[uredi | uredi izvor]

Prvobitna zajednica obuhvata vremenski dugo razdoblje od pojave čovjeka, pa do časa kada se počelo proizvoditi više nego što je potrebno za goli opstanak. Sredstva za proizvodnju i višak rada prisvajaju pojedinci, čovjek počinje izrabljivati drugog čovjeka, nastaje država, počinje era robovlasništva i raspada se prvobitna zajednica.

Hronološki razvoj prvobitne zajednice[uredi | uredi izvor]

  • Porodica
    • porodica krvnog srodstva
    • porodica punalua
    • sindijazmička porodica
  • Gens ili rod - ustanova zajednička svim barbarima do njihovog ulaska u civilizaciju.
  • Bratstvo ili fratrija - koju sačinjava više rodova. Bratstva posreduju u pregovorima između rodova i predstavljaju vojnu formaciju.
  • Pleme - kojeg sačinjava više fratrija ili bratstava.
  • Savez plemena - svojevrsna federacija čiji je osnov krvno srodstvo.


Nedovršeni članak Prvobitna zajednica koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.